Novozelandski špinat

Objavljeno: 15. 12. 2015.
Novozelandski špinat

Tetragonia tetragonoides

Biljka koja okusom nalikuje na špinat (Spinacea oleracea) i mnogi je smatraju vrstom špinata, zapravo spada u porodicu Aizoaceae.

Zeljasta je biljka porijeklom s Novog Zelanda koja je u Europu došla oko 1770. godine., i to prvo u Englesku, a zatim se širi u Francusku i Italiju.

Kod nas se novozelandski špinat počeo uzgajati zadnjih nekoliko godina i još uvijek je relativno nepoznata biljna vrsta. U našim uvjetima uzgaja se kao jednogodišnja  biljka snažnog i jako razgranjenog korijena.

Zeljasta stabljika visine je do 60 cm, polupuzava, može doseći do 1 metar u promjeru. Listovi su jednostavni, trokutasti i glatki, dugi do 7 cm i široki 4 do 5 cm. Intenzivne su zelene boje.

Cvjetovi se nalaze u pazuhu listova na kratkim stapkama, dvospolni su, sitni, žutozelene boje.

Novozelandski špinat je samooplodna biljka koja je naziv dobila po svojem plodu (grčka riječ tetra = četiri, i gonia = ugao) koji je zapravo krupno sjeme prizmatičnog oblika, sivosmeđe boje. Plod u sebi krije nekoliko sjemenki pa će iz svakog proklijati nekoliko biljčica.

Biljka je tople klime. Najbolje uspijeva pri temperaturi od 20 do 25 oC, a podnosi i temperature do 35 oC. Otporna je na sušu. Najbolje uspijeva na dubokim tlima neutralnog pH, na blago sjenovitim mjestima.

 
 

UZGOJ

Najviše se uzgaja izravnom sjetvom, ali može se uzgajati i iz presadnica. Sije se kad prođe opasnost od mrazeva uz razmak između redova 70 do 100 cm i razmak u redu 30 do 50 cm. Prije sjetve dobro je sjeme 24 sata ostaviti u toploj vodi kako bi omekšalo i poslije lakše proklijalo.Od sjetve do nicanja treba mu 3 do 4 tjedna. U početku biljke sporije rastu, pa ih treba štititi od korova, a kasnije vrlo dobro pokrivaju tlo.

Uzgoj iz presadnica ima prednost zbog neujednačenog nicanja novozelandskog špinata. Po 2 do 3 sjemenke se siju u lončiće oko mjesec dana prije moguće sadnje na otvoreno. Presađuju se s grumenom zemlje.

BERBA

Berba započinje 40 do 50 dana nakon nicanja. Svi dijelovi biljke su jestivi, no najukusniji su mladi listovi pa se zato i otkidaju samo vršni izboji. Njihovim otkidanjem potičemo novi rast i grananje. Na taj način svježi novozelanski špinat imamo cijelo ljeto, sve od početka prvih mrazeva.

Novozelandski špinat se priprema na isti način kao i špinat. Najčešće kao kuhani, ali može se konzumirati i kao salata. Prema sastavu je sličan špinatu.

Ima više klorofila od ostalog lisnatog povrća, puno vitamina C, vitamine B skupine, kalcij, kalij, magnezij…

S obzirom da je relativno nova vrsta na našem području, novozelandski špinat je otporan na bolesti i štetnike te ne zahtijeva nikakvu zaštitu, a to ga čini izuzetnom kulturom za ekološku proizvodnju.

  Ekološka poljoprivreda - Sve