Esparzeta – zaboravljena leguminoza

Objavljeno: 22. 06. 2023.
Esparzeta – zaboravljena leguminoza

Rijetki se poljoprivrednici sjećaju prekrasnih visokih biljaka ružičastog cvijeta koje stoka obožava. Nije ni čudo, sve je manje životinja na ispaši, naročito u krajevima gdje esparzeta najbolje uspijeva, u obalnom pojasu i Lici, na većim nadmorskim visinama te lagano alkalnim tlima bogatim kalcijem.

Esparzeta (Onobrychis viciifolia) se tradicionalno uzgaja širom Europe, Azije i Sjeverne Amerike kao višegodišnji usjev za ishranu životinja no tek se zadnjih desetak godina ponovo ispituje na poljima. Njene karakteristike čine je idealnim usjevom u vrijeme klimatskih promjena.

Otporna je na većinu poznatih štetnika i bolesti, a zbog svog dubokog korijena naročito dobro uspijeva na lošijim tlima u sušnim uvjetima. Dobro podnosi niske temperature, ali ne podnosi vlažna i kisela tla. Idealno se sije u kombinaciji s malom količinom jednogodišnjih  trava ili ječma kako bi se smanjio pritisak korova u prvoj godini. Obavezna je dobra priprema tla uz lažnu sjetvu – tlo se plitko obradi da se potakne rast korova, te još jednom pripremi neposredno prije sjetve esparzete.

U ekološkoj poljoprivredi obično se koristi sjeme u ljusci, ravnomjernije klija i lakše se sije. Sjetvena norma je od 70 do 100 kg po hektaru, sjetva na dubinu do 2 cm. Cilj je u prvoj godini na 1 m2 imati 70-150 biljaka. Esparzetu nije potrebno gnojiti, no inokulacija rhizobiumom ili mycorrhizom dovodi do boljih rezultata i brže fiksacije dušika. Kosi se prije ili na početku cvatnje kako bi se list zadržao na stabljici. Ovisno o uvjetima, daje 1 do 3 otkosa godišnje (u prvoj godini daje od 5 t do 13 t/ha,kasnije više), a može se koristiti za napasanje do kasne jeseni .

U odnosu na lucernu, daje manje zelene mase, no bolje je kvalitete, kreće s vegetacijom znatno ranije u proljeće, a krave i ovce je preferiraju. Zbog dobre pretvorbe proteina mliječnost je povećana, a mlijeko i meso su izvrsne kvaltete i okusa. Ne izaziva nadimanje te ima antiparazitsko djelovanje. Izrazito je medonosna, pčele je izabiru pred svim ostalim izvorima peludi i nektara. U odnosu na djeteline pohodi je i 10 puta više pčela i drugih oprašivača. Po hektaru daje oko 400 kg meda. Dobro oprašivanje bitno je za kvalitetu sjemena. Moguć je prinos od 500 do 900 kg sjemena po hektaru.

Preporučamo sjetvu esparzete za poboljšano zdravlje stoke i povećanje bioraznolikosti na vašem imanju.

Sjeme esparzete s ekološkim certifikatom možete nabaviti na našem web shopu.

Izvor fotografija: Feedipedia

 
 

Poveznice

bio esparzetabio leguminozabioraznolikosteko esparzetaekološka poljoprivredaekološko sjeme esparzeteesparzetaishrana životinjaispašaleguminozamedonosna biljkasjeme esparzete
  Ekološka poljoprivreda - Sve