Kulture za zelenu gnojidbu
Kulture za zelenu gnojidbu
Najčešće korištene kulture za zelenu gnojidbu
U većini slučajeva postoji više ciljeva i više mogućih izbora kultura za zelenu gnojidbu. Postoje dvije osnovne grupe biljaka za zelenu gnojidbu, leguminoze (mahunarke) i neleguminozne biljke (trave, kupusnjače, glavočike...). Najbolje rezultate daje kombinirana sjetva leguminoza i neleguminoza. Za zelenu gnojidbu se koriste biljke koje brzo rastu jer je zelena gnojidba često ograničena smjenom kultura tijekom uzgojne sezone, npr. u intenzivnom povrćarskom plodoredu je ograničena smjenom povrća tijekom sezone.
Leguminoze
Crvena djetelina (Trifolium pratense) – kratko živuća trajnica, otporna na niske temperature, ne smije biti previsoka kada ulazi u zimu. Dobro uspijeva na srednje teškim, zbijenim ali propusnim tlima, odgovara joj slabo kisela reakcija tla. Može se sijati u rano proljeće ili krajem ljeta.
Bijela djetelina (Trifolium repens) – višegodišnja biljka, idealna za zatravljivanje u vinogradima i voćnjacima. Najbolje uspijeva u hladnijim i vlažnijim područjima, glinovitim i ilovastim tlima, tolerantna na zasjenjivanje, visoke temperature, poplave i sušu, ne može uspijevati na suviše kiselim tlima. Može se sijati u rano proljeće ili krajem ljeta.
Smiljkita (Lotus corniculatus) – višegodišnja biljka, rjeđe se uzgaja u monokulturi. Ima manje zahtjeve i veću prilagodljivost u odnosu na druge srodne kulture. Raste na siromašnim i bogatim tlima, dubokim i plitkim, suhim i vlažnim, kiselim i alkalnim, zaslanjenim tlima… Ne izaziva nadimanje, tanini u biljci djeluju antiparazitno, dobra alternativa za lucernu na slabijim tlima. Može se sijati u proljeće ili kasno ljeto.
Lupina (Lupinus albus – bijela, Lupinus luteus – žuta, Lupinus angustifolius – plava) – jednogodišnja biljka koja daje najbolje zeleno gnojivo. Poslije nje mogu rasti sve biljne kulture, stvara veliku količinu zelene mase i značajno povećava plodnost zemljišta. Uspijeva na lakim pjeskovitim tlima, dobro podnosi kisela tla. Sadrži i alkaloide koji inhibiraju pojavu mnogih štetnih insekata. Sije se u rano proljeće.
Grahorice, grahorica obična (Vicia sativa) i dlakava grahorica (Vicia villosa) – jednogodišnja i dvogodišnja biljka, ima stabljiku koja je sklona polijeganju pa se obično sije sa žitaricama za potporanj. Pogodna za sve tipove tala ali najbolje joj odgovaraju lagana i ilovasta tla slabo kisele reakcije. Može se sijati u proljeće ili ozima na jesen.
Grašak (Pisum sativum) – jednogodišnja biljka, brzo raste i stvara veliku količinu zelene mase koja se brzo i razlaže, obično se sije sa žitaricama za potporanj. Povoljna su srednje teška i duboka tla, a loša su plitka, suha ili prevlažna tla. Može se sijati u rano proljeće ili u jesen.
Lucerna (Medicago sativa) – trajnica otporna na temperaturne varijacije i štetnike, snažnog korijena, nema problema sa prezimljavanjem. Odličan izbor za zatravljivanje u vinogradima i voćnjacima, odlična i kao krma. Ne podnosi teška, kisela, zbijena, nepropusna i podvodna tla. Može se sijati u proljeće ili u jesen.
Tu su još inkarnatka (Trifolium incarnatum), bob (Vicia faba), kokotac (Melilotus albus – bijeli, Melilotus officinalis – žuti), seradela (Ornithopus sativus), esparzeta (Onobrychis sativus), piskavica (Trigonella foenum-graecum).
Trave
Raž (Secale cereale) – jednogodišnja biljka, najzahvalnija i najskromnija žitarica prema klimatskim uvjetima i tlu. U našim uvjetima njačešći su ozimi kultivari. Može izdržati temperature i do –35°C i otporna je na sušu. Brzo raste i stvara veliku količinu zelene mase. Odlično se pokazala u zelenoj gnojidbi zemljišta koje se priprema za sjetvu povrća. Može se sijati u rano proljeće ili u jesen.
Praraž (Secale multicaule) – višegodišnja raž, otporna na niske temeperature, visokog rasta čak do 2 m. Idealan je pokrovni usjev (cover crop) i zimski usjev za konzervaciju tla (catch crop), uspijeva na svim vrstama tla, moguća berba zrna slatkog okusa ali je prinos i preko 50% niži od obične raži. Može se sijati se u rano proljeće ili u jesen.
Zob (Avena sativa) – jednogodišnja biljka, skromni zahtjevi u uzgoju daju joj posebnu važnost. Često se koristi u ishrani stoke jer je znatno kvalitetnija od slame ostalih žitarica. Može se sijati u rano proljeće ili u jesen.
Crna zob (Avena strigosa) – jednogodišnja biljka, izvrstan usjev za ljetnu i zimsku konzervaciju tla (catch crop), za zelenu gnojidbu i kao krmna biljka, ne uzgaja se za zrno zbog niskih prinosa. Smanjuje zaraženost nematodama, posebno na laganim, pjeskovitim tlima. Podnosi kisela tla i dobro se nosi sa sušom. Može se sijati u rano proljeće ili u jesen.
Talijanski ljulj (Lolium multiflorum) – jednogodišnja srednje visoka trava, u našim uvjetima najproduktivnija i najkvalitetnija. Najčešće se uzgaja u smjesi sa crvenom djetelinom kojoj odgovara i po trajnosti i zahtjevima za uvjetima klime i tla, ali i po agresivnosti i brzini regeneracije. Dobro uspjeva na vlažnim i plodnim tlima, otporan je na niske temperature i bolesti. Može se sijati u rano proljeće ili u jesen.
Tu su još proso (Panicum miliaceum), muhar (Panicum germanicum), ječam (Hordeum vulgare), klupčasta oštrica (Dactylis glomerata).
Kupusnjače
Gorušica (Sinapis alba, Sinapis arvensis) – jednogodišnja biljka, dobro podnosi hladnoću i sušu, može se sijati i na većim nadmorskim visinama, dobro ju je sijati i nakon poplava. Voli bogato i propusno tlo te sunčane položaje. Smanjuje populaciju zemljišnih štetnika (nematode). Klijavost sjemena je vrlo dobra i nakon dužeg vremena. Može se sijati u proljeće ili u jesen.
Repica (Brassica napus) – jednogodišnja biljka, brzo stvara veliku količinu zelene mase i vrlo brzo se razlaže u zemljištu. Može podnijeti temperature do –20°C ali samo ako je dobro ukorijenjena. Traži duboka i vlažna ali ocjedita tla bogata humusom i kalcijem, najbolje uspijeva na težim ilovasto glinastim tlima. Može se sijati u proljeće ili krajem ljeta.
Uljna rotkva (Raphanus sativus) – jednogodišnja biljka nastala križanjem uljane repice i rotkve, zbog vrlo visoke apsorpcije dušika i brzog rasta idealna za zelenu gnojidbu. Ima izrazito dubok korijen, razrahljuje i obogaćuje tlo, razbija taban pluga. Smanjuje zaraženost nematodama i virusnu pjegavost krumpira. Ne podnosi zimske mrazeve, pa se u proljeće ne javlja kao korov. Može se sijati u proljeće ili u jesen.
Tu su još rotkva daikon (Raphanus sativus var. longipinnatus), smeđa gorušica (Brassica juncea), ogrštica (Brassica rapa oleifera), stočni kelj (Brassica oleracea convar. acephala).
Ostali siderati
Facelija (Phacelia tanacetifolia) – jednogodišnja biljka, suzbija kupusnu herniju i nematode u tlu, izvrsno se uklapa u skoro svaki plodored. Relativno dobro podnosi mrazeve i niske temperature do –8°C. Izrazito medonosna, cvate cijelo ljeto i privlači pčele i ostale kukce. Uspijeva na laganim i ilovastim tlima. Može se sijati u proljeće ili u kasno ljeto.
Heljda (Fagopyrum esculentum) – jednogodišnja biljka, brzo se razlaže i ima sposobnost da iz dubljih slojeva zemljišta izvlači kalij i fosfor, u tlo prodire do 120 cm. Najbolje zeleno gnojivo za povrćarske i voćarske kulture, jer ne isušuje zemljište. Brzo niče i skromnih je zahtjeva u odnosu na plodnost tla. Uspijeva na laganim pjeskovitim ali i ilovastim tlima, ne podnosi niske temperature. Inhibira mnoge patogene uključujući i nematode u tlu. Može se sijati u proljeće ili u kasno ljeto.
Lan (Linum usitatissimum) – jednogodišnja biljka, glavni korijen ne prodire duboko u tlo, koristi se za zelenu gnojidbu uglavnom jer se izvrsno uklapa u skoro svaki plodored. Slabo suzbija korove pa je Može se sijati u proljeće ili u jesen.
Suncokret (Helianthus annuus) – jednogodišnja nezahtjevna biljka, stvara veliku količinu zelene mase, otporan na visoke temperature i sušu, ne podnosi zimske mrazeve. Uspijeva i na lakim pjeskovitim tlima ali i na teškoj ilovači. Ima vrlo dubok korijen koji prodire u tlo dublje od 2 m. Najbolje ga je uzgajati u mješavinama jer slabo suzbija korove. Može se sijati u proljeće ili u kasno ljeto.
Podlanak (Camelina sativa) – jednogodišnja biljka, brzo raste i nema velike zahtjeve prema tlu. Zbog snažnog alelopatskog utjecaja nije pogodan za mješavine. Uspijeva čak i na lakim, pješčanim tlima, ne raste dobro jedino na teškim glinenim i močvarnim tlima. Može se sijati u proljeće ili u jesen.
Tu su još cikorija (Cichorium intybus), neven (Calendula officinalis), boreč (Borago officinalis).
Kreativni kutak
Kod manjih površina i vrtova, za zelenu gnojidbu možemo koristiti brojne biljke koje nisu isplative na velikim površinama što zbog cijene sjemena, što zbog načina uzgoja.
Kadifica (Tagetes patula) kao i neven, nije samo ukrasno cvijeće, ona ima važnu ulogu u svakom vrtu. Sije se kao prirodni repelent u mješovitoj sadnji. Poput nevena pozitivno utječe na zdravlje bilja i tla, svojim mirisom tjera nametnike i nematode iz tla. Ima i važnu ulogu u zaštiti bilja od puževa pa ju sadimo oko salate i kupusa. Puževi jako vole kadificu pa je žrtvujemo kako bi zaštitili ostalo bilje.
Bamija (Hibiscus esculentus) je izvrsna ljetna pokrovna kultura, tolerantna je na sušu, voli vruću klimu i prilagođena je različitim tipovima tla. Izrađuje veliku biljku i impresivan koromač koji može razbiti slojeve tla. To je visoka egzotična i dekorativna biljka krupnih listova i vrlo dubokog korijena koji rahli tlo.
Rukola (Eruca sativa) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka, predstavlja dobar izbor za manje vrtove jer stvara gust pokrov koji suzbija korov (živi malč), a može se i brati za salatu. Tijekom razgradnje stvara glukozinolate, spojeve koji suzbijaju nematode. Poboljšava strukturu tla ostavljajući gornji sloj tla finim, mrvičastim i idealnim sjetvu i sadnju biljaka.
Neke od biljaka koje se mogu koristiti za zelenu gnojidbu i kao živi malč: različak (Centaurea cyanus), mrtva kopriva (Lamium purpureum), pršljenasti sljez (Malva verticillata), ukrasna grahorica (Lathyrus odoratus), crni kim (Nigella sativa), helenium (Helenium hoopesii), vrtni mak (Papaver somniferum), melisa (Melissa officinalis), gavez (Symphytum officinale), muškatna kadulja (Salvia sclarea), korijander (Coriandrum sativum), kim (Carum carvi), anis (Pimpinella anisum), komorač (Foeniculum vulgare)...
Naveli smo svu silu biljaka od kojih su neke ukrasne, neke su invazivne poput korova, neke su začinske ili ljekovite no svima je zajedničko da mogu služiti kao zelena gnojidba i živi malč. Što ćete koristiti za zelenu gnojidbu ovisi o vama, jedine granice vam predstavljaju uvjeti na parceli i vlastita mašta. Kao što se biljke koje se pojave na krivom mjestu u krivo vrijeme, automatski proglašavaju korovom isto tako mnoge možemo proglasiti zelenom gnojidbom. Naša preporuka je, prvo se dobro informirajte a zatim eksperimentirajte jer nitko ne poznaje vašu lokaciju i vaše uvjete bolje od vas samih, a ako su vam potrebni sastojci kliknite ovdje.
