10. veljače - Svjetski dan mahunarki
10. veljače - Svjetski dan mahunarki
Prepoznajući vrijednost mahunarki skupština UN-a je 2016. godinu proglasila Međunarodnom godinom mahunarki, a to je dovelo do toga da je 2019. godine, 10. veljače proglašen Svjetski dan mahunarki.
Mahunarke ili lepirnjače pripadaju porodici Fabaceae koja sadrži više od 700 rodova i oko 20.000 vrsta grmova, vinove loze, drveća, grmlja i biljaka koje se uzgajaju diljem svijeta. Mogu se lako prepoznati po svojim plodovima (mahunama) i po građi cvijeta u obliku leptira, odakle i naziv lepirnjače.
Povijest uzgoja mahunarki potječe od prije 11.000 godina iz regije na Bliskom istoku. One su oduvijek bile glavni izvor proteina u prehrani ljudi u mnogim ranim civilizacijama u Aziji, Americi i Europi.
Zašto su mahunarke važne?
Proglašenjem Svjetskog dana mahunarki željela se podići svijest o važnosti mahunarki kao globalne hrane (glavnu ulogu ima zrno u mahunama) te o njihovoj važnosti u održivoj poljoprivredi i prehrambenoj sigurnosti.
Veliki su izvor proteina pa su dobra zamjena za meso i mlijeko, što je posebno važno u slabije razvijenim zemljama gdje takve namirnice nisu svima dostupne.
Radi lake pripreme popularne su u kulinarstvu, najčešće se koriste u varivima, salatama, kuhaju se na pari, kombiniraju u juhama. Imaju visoki udio lako probavljivih vlakana i nisku kaloričnost. Bogate su antioksidansima, vitaminima, željezom, kalcijem i magnezijem.
Preporučuju se u liječenju pretilosti, dijabetesa, srčanih oboljenja, a radi prirodne hijaluronske kiseline koriste se i u kozmetici.
Važnost mahunarki u plodoredu i zelenoj gnojidbi
Osim što su ukusne i zdrave, mahunarke imaju sposobnost vezanja atmosferskog dušika pa su vrlo bitne u plodoredu. Na njihovom korijenju razvijaju se kvržične bakterije koje vežu dušik pa time obogaćuju tlo što dovodi do povećanja prinosa i poboljšanja kvalitete ostalih vrsta u plodoredu. Djelovanjem tih fiksatora dušika prinos kasnijih usjeva se može povećati 20 %.
Povećanjem udjela mahunarki u djetelinsko-travnim smjesama smanjuje se potreba za primjenom dušičnih mineralnih gnojiva, smanjuje se ispiranje hranjiva iz tla i manji je intenzitet erozije tla.
Sjetva mahunarki povoljno utječe na očuvanje biološke raznolikosti jer je većina mahunarki privlačna pčelama i drugim oprašivačima.
Neke od najpoznatijih i komercijalno najznačajnijih mahunarki su grašak, grah, bob, slanutak, kikiriki, soja i leća.
Danas se u EU mahunarke uzgajaju samo na oko 3 % obradivih površina radi njihove osjetljivosti na klimatske promjene.
Kako bi povećale zastupljenost usjeva mahunarki, neke zemlje su uvele proizvodne potpore kako bi potakle poljoprivrednike na njihovu proizvodnju jer osim što su zdrave i bogate proteinima, radi svoje mogućnosti vezanja atmosferskog dušika imaju važnu ulogu u zaštiti okoliša i ublažavanju klimatskih promjena.
Izvor slike: https://gospodarski.hr/