Slanutak
Slanutak
Cicer arietinum
Mahunarka koja potječe s Bliskog istoka, Sirije, Irana i Indije, vrlo stara kultura koja se uzgaja već više od 3000 godina. Jedna je od najstarijih uzgajanih kultura. Poslije soje i graha u svjetskoj proizvodnji, treća je najčešća mahunarka u uzgoju.
Proširena je u sjevernoj Africi, južnoj Europi i Americi, dok je kod nas još uvijek relativno nepoznata i slabo proširena mahunarka.
MORFOLOŠKA I BIOLOŠKA SVOJSTVA
Slanutak je jednogodišnja zeljasta biljka čija stabljika pri kraju vegetacije odrveni. Visine je 30 do 80 cm, pri osnovi se grana na 3 do 5 grana, koje mogu biti pod većim ili manjim kutom.
Korijen je vretenast i razgranat, prodire duboko u tlo, što znači dobru opskrbu hranjivima i vodom iz dubljih slojeva.
Listovi su neparno perasti, 13 do 17 liski je obrnuto ovalnog oblika. Listovi, stabljika i mahune su pokriveni sitnim, gustim dlačicama.
Cvjetovi su leptirasti, sitni , bijele do ružičasto plavkaste boje, smjesteni u pazušcu listova na kratkim stapkama.
Plod je sitna mahuna ovalnog ili izduženog oblika, s 1 do 4 sjemena zametka. Na jednoj biljci može biti do 100 mahuna.
Sjeme je nepravilno okruglog oblika, malo veće od graška, bijele, žute, zelene, smeđe ili crne boje.
UZGOJ
Optimalna temperatura za rast slanutka je 25 oC, dok je minimalna temperatura za nicanje 5 do 6 oC. U područjima s blagim zimama može se sijati i pred zimu jer je u početnoj fazi rasta otporan na niske temperature i može podnijeti -6 do -8 oC. Kasnije se potreba za toplinom povećava.
Uspijeva na gotovo svim vrstama tla, osim na vrlo teškim i vrlo kiselim tlima. Radi razgranjenosti svojeg korijena, slanutak je jedna od najotpornijih mahunarki na sušu. Nešto veća potreba za vodom javlja se u vrijeme formiranja pupova i za vrijeme cvatnje.
Biljka je dugog dana pa ne daje dobre rezultate u postrnoj sjetvi, tada slabo cvate i ne dozrijeva na vrijeme. Optimalno vrijeme za sjetvu slanutka je kod nas od kasne jeseni do ranog proljeća u mediteranskom području, a u kontinentalnom djelu početkom ožujka pa do početka travnja. Sije se na razmak između redova od 30 – 70 cm, a razmak u redu 10 – 30 cm. Na lakšim i suhim tlima sije se malo dublje (oko 7cm), a na teškim i vlažnijim tlima pliće. Najbolje pretkulture su mu okopavine i strne žitarice, a dobro podnosi i sam sebe pa se na istoj površini može uzgajati i nekoliko godina.
BERBA
Slanutak dozrijeva jednolično, u početku zriobe mahune i lišće počinje žutjeti, a zatim cijela biljka požuti i lišće počine otpadati. Mahune spremne za berbu ostaju na stabljici.
Slanutak je vrlo važan izvor proteina, ugljikohidrata, vitamina i minerala. U 100 g slanutka ima 580 mg kalija koji je potreban za održavanje normalnog krvnog tlaka. Bogat je folnom kiselinom koja je vrlo bitna tijekom trudnoće i vitaminima B kompleksa. Utječe na prevenciju i kontrolu nekih bolesti poput bolesti srca, karcinoma debelog crijeva i kontrolu dijabetesa.
Kod nas se najviše koristi kuhano ili prženo zrelo zrno, ali može se koristiti i svježe lišće i klice. Lišće se priprema kao špinat, dok su klice bogate proteinima i koriste se za salate. Zbog svojeg visokog udjela proteina, upotrebljava se u mnogim vegetarijanskim jelima. Mljeveno zrno slanutka dodaje se u proizvodnji kruh radi poboljšanja njegove kvalitete i hranjivosti, a mnogi zrno koriste i kao zamjenu za kavu.
