Nova Uredba o ekološkoj proizvodnji u primjeni od 1. siječnja 2022.
Nova Uredba o ekološkoj proizvodnji u primjeni od 1. siječnja 2022.
Kakve promjene donosi nova Uredba o eko poljoprivredi?
Nova Uredba o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, nastala radi dopune i poboljšanja uredbe iz 2017. godine i radi što bržeg širenja ekološke poljoprivrede u Europskoj uniji, stupila je na snagu 1. siječnja 2022. godine.
Nova pravila u ekološkoj poljoprivredi donijeta su još 2018. godine, ali radi što bolje prilagodbe i radi poteškoća uzrokovanim Covid pandemijom, počinju se primjenjivati tek od 2022. godine.
Najviše je novih pravila vezano za proizvodnju, kontrolu, listu proizvoda, proizvođače u trećim zemljama, a sve s ciljem da se stvore jednaki uvjeti za sve poljoprivrednike, da se usklade i pojednostavne pravila, da se spriječe pokušaji prijevara, a poboljša i zadrži povjerenje potrošača.
Glavna načela nove uredbe odnose se na poticanje ekološke poljoprivrede, brigu za zdravlje čovjeka i okoliša, dobrobit životinja, poboljšanje kvalitete tla, vode i zraka, odgovornu upotrebu energije i prirodnih resursa, bioraznolikost, vjerodostojnost ekološke proizvodnje u svim njezinim fazama, zabranu kloniranje životinja i upotrebu GMO-a…
Krajnji cilj nove Uredbe je spriječiti prijevare i osigurati pravedno tržišno natjecanje koje dovodi do zadovoljnog subjekta i potrošača, a temelj za to su jasna i usklađena pravila proizvodnje.
Najvažnije novosti
- Pojednostavit će se zakonska regulativa kod proizvodnje ukidanjem brojnih iznimaka i izuzeća.
- Sustav kontrola pojačat će se strožim kontrolama duž cijelog lanca opskrbe. Propisano je kako subjekt i kontrolno tijelo trebaju postupati u slučaju sumnje na nepoštivanje regulative.
- Pooštrit će se odnos prema proizvođačima iz trećih zemalja, oni će se morati pridržavati istih pravilima kao i ekološki proizvođači u EU. Proizvodi iz zemlja koje nisu članice EU moraju imati certifikat koji su izdala kontrolna tijela ili ustanove u državama koje nisu članice EU-a kojim se potvrđuje da je proizvod u skladu sa standardima EU-a.
- Proširuje se upotreba eko znaka i na proizvode koji nisu hrana (npr. pluto, sol, pčelinji vosak, pamuk, vuna, eterična ulja, lišće vinove loze) i uvode se dodatna pravila proizvodnje (npr. za kuniće, perad…)
- Promjene u biljnoj proizvodnji i prijelaznom razdoblju – detaljno je propisano porijeklo sjemenskog i sadnog materijala. Uvodi se obavezna sjetva leguminoza kako bi se povećala plodnost tla. Nije dopušten uzgoj bilja u posudama, vrećama ili visokim gredicama u kojima korijen nije u dodiru sa živim tlom. Izuzetak su proizvodnja začinskog i ukrasnog bilja koje se prodaje u posudama, proizvodnja klica ili glavica cikorije. Dopušten je uzgoj sadnica za daljnje presađivanje.Nije dopuštena hidroponska proizvodnja.
- Značajnije promjene u životinjskoj proizvodnji odnose se na peradarstvo i svinjogojstvo – više se pažnje posvećuje dobrobiti životinja, rasporedu štalskog prostora, dostupnosti ispusta. Uvode se ograničenja za uzgoj pilića, nova pravila za uzgoj jelena i kunića. Uvode se posebne mjere dezinfekcije, zabranjuje se preventivna upotreba kemijski sintetiziranih lijekova, zdravlje životinja trebalo bi se temeljiti na sprječavanju bolesti. Životinje treba hraniti krmivom koje je proizvedeno u skladu s pravilima eko proizvodnje, ako je moguće porijeklom s vlastitog gospodarstva.
- Uvodi se sustav skupnog certificiranja za male poljoprivrednike - mali se poljoprivrednici pojedinačno suočavaju s relativno visokim troškovima inspekcijskih pregleda i administrativnim opterećenjem, zajedničkim certificiranjem im je omogućeno značajno smanjenje troškova.
- Malim proizvođačima se olakšava pristup tržištu
- Novi izgled ekološkog certifikata
- Primjenjivat će se ujednačeniji pristup za smanjenje rizika od slučajnog onečišćenja pesticidima
Europski plan razvoja poljoprivrede
Uz novu Uredbu, važan je i Europski akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede za 2021. – 2027. godinu koji ima za cilj povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom, odnosno kojim bi do 2030. godine najmanje 25% poljoprivrednog zemljišta trebalo biti pod ekološkom proizvodnjom.
Uz edukacije poljoprivrednika i ulaganje u znanstvena istraživanja, tri su ključne točke za povećanje ekološke proizvodnje:
- Povećati potražnju i ojačati povjerenje potrošača
- Poticati prelazak na ekološku proizvodnju, poticati lokalna tržišta i kratke opskrbne lance
- Unaprijediti sudjelovanje u očuvanju okoliša
U zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a postavljene su zajedničke smjernice, a svaka država članica izrađuje svoj plan provedbe.
Hrvatska je objavila Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030., kojim su definirani ciljevi, a kako bi se oni postigli doneseno je 40 mjera kojima će se poticati razvoj ekološke poljoprivrede i akvakulture do 2030.godine.
Predviđenim dodatnim mjerama pružit će se podrška ekološkim proizvođačima kroz edukacije i savjetovanje, poljoprivredni proizvođači će se potaknuti na prijelazak s konvencionalne na ekološku proizvodnju, olakšat će se distribucija proizvoda, a kroz različite aktivnosti potrošačima će se pružiti informacije o vjerodostojnosti eko znaka i pozitivnim vrijednostima takve proizvodnje.