Što je kompost i zašto nam je važan
Što je kompost i zašto nam je važan
Kompost je organski materijal koji u vrtu koristimo kao gnojivo kako bi potakli rast biljaka i povećali plodnost tla. Nastaje razgradnjom zelenog i smeđeg organskog otpada.
U zeleni organski otpad spadaju svježi, dušikom bogati ostaci kao što su svježe otpalo lišće, pokošena trava, voće, povrće, čajne vrećice i ostaci iz kuhinje. Zeleni ostaci ubrzavaju razgradnju i zagrijavanje komposta.
Smeđi organski otpad predstavlja suhi materijal s niskim sadržajem dušika, a visokim sadržajem ugljika, koji poboljšava prozračnost komposta i sprječava zbijenost komposta – suho lišće, grančice, piljevina, slama, sijeno, karton…
Kompost u vrtu ima vrlo važnu funkciju, a možemo ga dodavati kod sadnje biljaka, kao malč na gornji sloj tla ili ga miješamo u tlo prije sadnje. Oprez, kompost nikad nemojte ukopavati duboko u tlo.
Važnost komposta u vrtu
Kompost je prirodno organsko gnojivo koje u vrtu poboljšava biološku aktivnost tla, plodnost i strukturu tla te pomaže kod zadržavanja vlage.
Bogat je različitim mikroorganizmima poput bakterija, gljivica, insekata i nematoda koji pomažu u održavanju ravnoteže mikroorganizama u tlu. Poboljšava biološku aktivnost tla, a mikroorganizmi razgrađuju organski materijal i pretvaraju ga u hranjive tvari koje biljke mogu koristiti. Svi makro i mikroelementi sadržani u biljnim ostacima uz pomoć mikroorganizama postanu dostupni biljkama koje gnojimo kompostom. U daljnjem procesu razgradnje i kombinacije s mineralima iz tla stvara se humus.
Tlo u koje je dodan kompost prozračno je i manje zbijeno što omogućuje korijenju da lakše upija vodu i hranjive tvari. Korištenjem komposta smanjuje se potreba za čestim zalijevanjem, što je posebno važno tijekom sušnih razdoblja.
Hladno i toplo kompostiranje
Da bi kompost bio upotrebljiv i proces razgradnje tekao kako treba, važno je obratiti pažnju na temperaturu, vlagu i zrak u kompostnoj hrpi. Kod previsokih temperatura može doći do isušivanja kompostne mase, a kod prevelike vlage dolazi do truljenja pa takav kompost nije iskoristiv.
Kompostnu hrpu uvijek slažite u dijelu vrta gdje je polusjena na rahlom i dobro dreniranom tlu, a svi organski ostaci neka budu dobro usitnjeni.
Osnovne metode kompostiranja su tzv. hladno i toplo kompostiranje, a svaka metoda ima svoje prednosti i nedostatke.
Hladno kompostiranje je manje zahtjevan proces u kojem se organski materijal sporije razgrađuje tijekom dužeg vremena.
Zeleni i smeđi organski materijali se stavljaju jedan na drugi i ostavljaju da se razgrade prirodnim putem. Nema potrebe za redovitim okretanjem kompostne hrpe, razgradnja se događa sporije, ovisno o vrti materijala koji se razgrađuje (može potrajati i do godine dana).
Hladno kompostiranje je pogodno za vrtlare koji imaju manju količinu organskog otpada.
Toplo kompostiranje je intenzivniji proces koji omogućuje bržu razgradnju organskog materijala.
Kod toplog kompostiranja potrebno je postići visoku temperaturu unutar kompostne hrpe, a to zahtjeva više rada i održavanja. Potreban je pravilan omjer zelenog i smeđeg organskog materijala te redovito okretanje kompostne kako bi se osigurala cirkulacija zraka i ravnomjerna raspodjela topline. Važno je pratiti temperaturu kompostne hrpe, ali i vlažnost kako bi prema potrebi mogli dodavati vodu.
Toplo kompostiranje je pogodno za vrtlare koji imaju puno organskog materijala i žele dobiti kvalitetan kompost za nekoliko mjeseci.
Kompost spreman za upotrebu je rastresit, tamnosmeđe do crne boje i mirisa šumske zemlje.
Kompostiranjem pozitivno djelujemo na okoliš
Osim pozitivnog učinka na tlo i biljke, kompostiranje ima važnu ulogu u zaštiti okoliša. Kompostiranje je ekološki način zbrinjavanja i smanjenja otpada. Na taj način organski otpad se pretvara u vrijedan kompost koji se vraća u prirodu, umjesto da završi na odlagalištima, a rezultat kompostiranja je plodno tlo te zdrave i otporne biljke.
Galerija slika
