Kako svjetlost utječe na odabir što, gdje i kada sijati
Kako svjetlost utječe na odabir što, gdje i kada sijati
Kod sjetve i uzgoja na otvorenom potrebno se prilagoditi klimatskim uvjetima uzgojnog područja.
Pravilno odabrano vrijeme sjetve osigurat će da biljke rastu pravilno, cvjetaju na vrijeme i imaju visoku kvalitetu, okus i prinos. Jedan od osnovnih uvjeta za klijanje, rast i razvoj biljaka je svjetlost. Svjetlost utječe na ponašanje i reprodukciju velikog broja živih bića pa tako i na biljke.
Utjecaj svjetlosti na nicanje
Svjetlost ima važnu ulogu u klijanju sjemenki i nicanju biljaka. Nekim biljkama je za klijanje potrebna svjetlost, dok druge (većina njih) bolje kliju u tami. Sjeme poput mrkve, cikle, graha, rajčice i paprike klije u tami. Takve biljke sijemo dublje i pokrivamo ih debljim slojem zemlje (obično 2-3 puta debljim od veličine sjemena).
Biljke koje za klijanje trebaju svjetlo obično imaju sitno sjeme koje kod sjetve samo pospemo po površini ili ga sijemo na vrlo plitku dubinu (do 2-3 mm). Tako sijemo salate, bosiljak i potočarku te većinu ljekovitog bilja.
Kad sjeme takvih biljaka samo pospemo na površinu tla i lagano ga navlažimo (oprez kod zalijevanja kako ne bi sjeme zbili u tlo), uz optimalnu temperaturu za klijanje, niknut će vrlo brzo.
Utjecaj svjetlosti na cvatnju i dužinu vegetacije
Duža ili kraća izloženost biljke svjetlosti regulira i utječe na njezin rast, cvatnju i dužinu vegetacije. Stoga je prilikom sjetve važno uzeti u obzir njezine potrebe prema dužini dana kako bi joj osigurali optimalne uvjete za razvoj i zatvaranje vegetacijskog ciklusa.
Biljke poput špinata, graška i salate najbolje je sijati u rano proljeće i na jesen. Kada bi ih uzgajali tijekom ljeta, kada su dani duži, takve biljke bi vrlo brzo „otišle u cvijet“, umjesto da nastave rasti i stvarati lisnu masu.
Neke vrste kultura, kao npr. luk dijelimo na sorte dugog i kratkog dana. Luk kratkog dana obično sadimo na jesen kada su dani kraći, a noći duže jer zahtijeva kraće svjetlo tijekom dana kako bi se formirale glavice. Luk dugog dana traži dulje svjetlo tijekom dana kako bi se pravilno razvila i stvorila glavica, stoga sa uzgojem počinjemo u proljeće kada su dani duži, a noći kraće.
Osim razlike u vremenu formiranja glavice, postoji i razlika u veličini i okusu. Luk dugog dana obično tvori veću glavicu i manje je slatkastog okusa, dok je luk kratkog dana obično manji i slatkastiji (mladi luk).
Rajčice trebaju najmanje 14 sati sunčeve svjetlosti dnevno da bi plodovi mogli dozreti. Nedostatak svjetlosti usporava proces sazrijevanja pa zato krajem ljeta, kada dani postaju kraći, rajčice ne dozrijevaju unatoč još uvijek toplom vremenu. Dok je jako vruće i nema razlike između temperature dana i noći, rajčice se neće zacrveniti.
Paprika je također biljka koja za cvatnju i formiranje plodova treba dugi dan, barem 12 do 14 sati svjetla. Uz manje svjetla paprika će usporiti rast, a može se dogoditi da neće uopće cvjetati ili da će plodovi ostati mali, zakržljali i nezreli.
Krizanteme su biljke kratkog dana i cvatu u jesen kada dani postanu kraći, obično krajem rujna ili početkom listopada. Kako bi ih potakli na otvaranje pupova i cvatnju taman prije blagdana kada nam najviše trebaju (Dan mrtvih), skraćujemo im svjetlosni period (dan) tako da ih pokrivamo crnim najlonom.
