Tlo je puno više od podloge u kojoj rastu biljke. U njemu se odvija cijeli mali svijet koji izravno utječe na zdravlje vrta i hrane koju uzgajamo.

U sklopu projekta Curiosoil – Poticanje znatiželje o tlu pripremili smo kratak upitnik kojim možete provjeriti koliko poznajete tlo i pomoći u istraživanju.

Za ispunjavanje vam treba svega nekoliko minuta.

Kako ispuniti upitnik?

Na početku odaberite hrvatski jezik. Ako naiđete na pokoju grešku u prijevodu ili jedno pitanje na španjolskom, slobodno to zanemarite i nastavite s ispunjavanjem.

ISPUNITE CURIO­SOIL UPITNIK

Nakon što ispunite upitnik, javite nam se porukom ili mailom i poslat ćemo vam zanimljive edukativne sadržaje o tlu – tekstove, videe i zvučne zapise.

Znate li, primjerice, kako zvuče gliste dok žvaču lišće pod zemljom?

Kad salata počne naglo rasti u visinu i razvijati cvjetnu stabljiku, većina će prvo pomisliti da joj je bilo prevruće. Naša salata, posijana u rujnu, vrlo je brzo otišla u cvijet, iako su najveće ljetne vrućine već bile iza nas. Temperatura svakako ima utjecaj, ali kod salate je vrlo važna i duljina dana.

Biljke reagiraju na trajanje dnevnog svjetla. Dok su dani još dovoljno dugi, salata može dobiti signal da je vrijeme za prelazak iz faze razvoja listova u fazu cvatnje i stvaranja sjemena. Tada više ne razvija lijepu glavicu, nego se počinje izduživati, razvija cvjetnu stabljiku i na kraju stvara sjeme.

Što možemo napraviti?

Ako nam se to događa kod kasnoljetne sjetve, možemo malo pričekati sa sjetvom dok dani ne postanu kraći.

Druga mogućnost je izabrati dio vrta koji nije cijeli dan na jakom suncu. Salati može odgovarati mjesto koje je dio dana u blagoj sjeni, primjerice uz višu kulturu, ogradu ili voćku.

Naravno, ni sjena nije čarobno rješenje. Na odlazak u cvijet utječu i sorta, temperatura, nedostatak vode i drugi stresovi kojima je biljka izložena.

Možemo li jesti salatu koja je otišla u sjeme?

Možemo.

Takva salata nije štetna, ali joj se okus i tekstura mijenjaju. Listovi često postaju tvrđi i gorči. Ako je tek počela razvijati stabljiku, svakako je možete probati. Ako je okus još dobar, nema razloga da je ne iskoristite. A ako je već otišla u cvijet, nemojte je odmah počupati.

Ostavite jednu ili dvije biljke da procvjetaju i razviju sjeme. Kada se sjeme potpuno razvije i osuši, možete ga sakupiti i sačuvati za sljedeću sjetvu.

Kod čuvanja vlastitog sjemena najbolje je krenuti od sorti koje nisu hibridi kako bi sljedeća generacija zadržala osobine biljke od koje ste sjeme uzeli. Pročitajte više o čuvanju i skupljanju vlastitog sjemena.

Biljke kratkog i dugog dana

Salata je dobar primjer koliko duljina dana može utjecati na razvoj biljke. Neke biljke lakše ulaze u cvatnju kada su dani dugi, dok drugima za cvatnju više odgovaraju kraći dani i duže noći.

Takve biljke nazivamo biljkama kratkog dana, a jedan od najpoznatijih primjera je krizantema. Krizanteme tradicionalno povezujemo s jeseni i blagdanom Svih svetih, kada ih najčešće nosimo na groblje. Upravo u to vrijeme dani prirodno postaju kraći, a noći duže, što potiče njihovu cvatnju.

U profesionalnom uzgoju taj se proces može i kontrolirati. Ako je potrebno da krizanteme procvjetaju ranije, biljke se dio dana prekrivaju tamnim folijama kako bi im se umjetno produžila noć. Na taj način uzgajivači mogu bolje uskladiti vrijeme cvatnje s razdobljem kada su krizanteme najtraženije.

Možemo pojednostavljeno reći da biljka prema duljini dana i noći „prepoznaje“ godišnje doba i tako određuje kada je vrijeme za rast, cvatnju ili stvaranje sjemena.

Koje salate sijati u jesen?

Jesen je dobro vrijeme za novu sjetvu salate. Niže temperature i sve kraći dani pogoduju razvoju lisne mase, a manja je i opasnost da salata prerano ode u cvijet.

Za jesensku sjetvu preporučujemo sijati bataviju Canasta, putericu Čudo 4 sezone, Salad Bowl Red, Lollo Rossu te različite mješavine salata za rezanje. Listopad je još dobro vrijeme i za sjetvu matovilaca. 

Za jesenski uzgoj pogodne su i azijske salate, poput bok choya i pak choija. Kod kasnije listopadske sjetve neke je sorte bolje uzgajati u negrijanom plasteniku ili drugom zaštićenom prostoru.

Zato, kada vam salata sljedeći put prerano ode u sjeme, nemojte odmah kriviti samo visoke temperature. Ponekad odgovor treba tražiti i u duljini dana.

Catalogna je salata koja brzo raste, beru se listovi prema potrebi  i dobro podnosi različite vremenske uvjete.

Prepoznatljiva je po dugim, svijetlozelenim i nazubljenim listovima koji podsjećaju na listove maslačka. Ne formira čvrstu glavicu kao klasične salate, već rahlu lisnu rozetu promjera oko 20 centimetara. Catalogna dobro podnosi i ljetne vrućine i zimsku hladnoću, ali sjeme salate općenito slabije klija pri vrlo visokim temperaturama.

Zato je rujan odličan za novu sjetvu, osobito nakon što se na gredicama oslobodi prostor od ljetnog povrća. Jedna od njezinih najvećih prednosti je kratka vegetacija od približno 20 do 45 dana, zbog čega ne moramo dugo čekati na berbu.

Catalogna se može brati na dva načina. Možemo pričekati da razvije cijelu lisnu rozetu i ubrati čitavu biljku, ali možemo i postupno brati samo vanjske listove. Na taj način biljka nastavlja razvijati nove listove, a mi iz vrta uzimamo upravo onu količinu koja nam je potrebna za obrok.

Kako sijati salatu Catalogna?

Sjeme se sije plitko, na približno 0,5 do 1 centimetar dubine.

Minimalna temperatura potrebna za nicanje je oko 5 °C, dok je optimalna temperatura za klijanje između 18 i 20 °C. Preporučeni razmak između biljaka je približno 20 × 30 centimetara. Catalogna najbolje uspijeva na sunčanom položaju te u plodnom, rastresitom tlu bogatom organskom tvari. Možete je sijati i gušće pa kasnije mlade biljke prorijediti.

Ako želite dulju berbu, rasporedite sjeme za nekoliko manjih sjetvi u razmacima od desetak dana. Tako će biljke dozrijevati postupno i dulje ćete imati svježe mlade listove.

Zbog kratke vegetacije Catalogna se može uzgajati i kao međukultura, odnosno na praznim mjestima između drugih kultura ili nakon što završimo berbu ranije posađenog povrća. Dobri susjedi salati su mrkva, luk i češnjak, rotkva, cikla, grašak i grah, špinat, korabica, rajčica i krastavci.

Otporna i zahvalna sorta kojoj se isplati dati priliku

U vrtu često iz sezone u sezonu sijemo nekoliko poznatih vrsta salata. Catalogna je lijep primjer sorte kojom možemo unijeti malo raznolikosti, a pritom ne komplicirati uzgoj. Brzo raste, otporna je na bolesti, možemo je brati postupno, dobro podnosi hladnije vrijeme i odlično iskorištava prostor koji se u vrtu oslobodio nakon ljetnih kultura.

Pogledajte certificirano ekološko sjeme salate Catalogna i isprobajte je ove sezone – vjerujemo da bi vrlo lako mogla postati jedna od onih sorti kojima ćete se vraćati iz godine u godinu.

Kad nam neka sorta posebno dobro uspije, logično je poželjeti sačuvati njezino sjeme i ponovno je posijati sljedeće godine.

To je moguće kod slobodno oprašujućih sorti, kakve se nalaze i u Lokvininoj ponudi. Riječ je o sortama malih proizvođača, uzgojenima u podneblju sličnom našem, čije se sjeme može dalje čuvati i ponovno sijati.

Kod hibridnih sorti priča je drugačija. Njihovo sjeme možemo prikupiti, ali biljke koje iz njega izrastu često neće zadržati iste osobine kao biljka od koje smo sjeme uzeli.

U Lokvininoj ponudi nema F1 hibrida – biramo sorte čije sjeme možete sačuvati i ponovno posijati.

A čuvanje vlastitog sjemena zapravo nije komplicirano – samo treba znati kada ga prikupiti i kako ga pravilno osušiti.

Ako do sada niste skupljali sjeme, najlakše je početi sa sjemenom graha, graška, rajčice, krastavca ili salate.

Kako prikupiti sjeme?

Kod graha i graška nekoliko najljepših mahuna jednostavno ostavite na biljci dok se potpuno ne osuše. Kada mahuna postane suha i smeđa, izvadite sjeme i ostavite ga još nekoliko dana na suhom mjestu prije spremanja.

Kod rajčice odaberite potpuno zreo i zdrav plod s biljke koja vam se posebno svidjela. To može biti rajčica najboljeg okusa, biljka koja je obilno rodila ili ona koja je dobro podnijela ljetne vrućine. Sjeme izvadite, očistite i dobro osušite prije spremanja.

Kod salate je potrebno ostaviti nekoliko biljaka koje će razviti cvjetnu stabljiku, procvjetati i kasnije formirati sjeme. Kada se cvjetne glavice osuše, sjeme se može prikupiti.

Najvažnije je da sjeme uvijek uzimate sa zdravih i dobro razvijenih biljaka i da ga prije spremanja potpuno osušite. Nemojte sušiti na direktnom suncu. Ako sjeme ostane vlažno, može se pojaviti plijesan pa ono može izgubiti klijavost. Spremite ga na suho, tamno i hladnije mjesto te napišite naziv sorte i godinu prikupljanja.

Pazite koje biljke rastu jedna uz drugu

Ako želite sačuvati sortu što sličnijom originalnoj, kod nekih vrsta treba paziti na križanje.

Dobar primjer su paprika i feferon. Ako ih uzgajamo blizu jedan drugome, mogu se međusobno oprašiti. Slatka paprika koju uberemo te godine zbog toga neće postati ljuta, ali sjeme iz nje može sljedeće godine dati biljke s drukčijim osobinama. Plod može biti drukčijeg oblika, okusa ili čak djelomično ljut. Zato, ako vam je važno očuvati sortu, biljke koje se lako križaju treba odvojiti ili paziti koje sorte zajedno cvatu.

Sačuvajte najbolje iz svog vrta

S druge strane, križanje ne mora uvijek biti problem. Možda iz takvog sjemena dobijete papriku neobičnog oblika, rajčicu boljeg okusa ili biljku koja se posebno dobro snašla baš u vašem vrtu. Uostalom, do novih sorti nekada se dolazilo i prirodnim križanjem biljaka.

Upravo zato je čuvanje vlastitog sjemena zanimljivo — ne čuvamo samo sjeme, nego i osobine biljaka koje su se pokazale najboljima u uvjetima u kojima ih uzgajamo.

Posla u vrtu uvijek ima, ali za kolovoz volimo reći da je mjesec berbe. Dozrijeva gotovo sve što smo mjesecima njegovali – rajčice, paprike, patlidžani, krastavci, tikvice, lisnato povrće, voće i cvijeće. Počinjemo vaditi krumpir, pripremati zimnicu i svakodnevno beremo ono što nam vrt daje.

Ponekad se čini da tikvicama nema kraja, a krastavci narastu gotovo preko noći. Upravo je u tome čar vlastitog vrta – svaki dan možemo ubrati nešto svježe, domaće i organski uzgojeno.

Kako se neke gredice polako prazne, vrijeme je da počnemo razmišljati o kulturama koje ćemo brati tijekom jeseni, a neke i tijekom zime.

Što možemo sijati u kolovozu?

Iako su dani još vrući, kolovoz je dobar trenutak za novu sjetvu. Ako je tlo jako suho i pregrijano, bolje je pričekati nekoliko dana nego sijati u lošim uvjetima.

Početkom mjeseca još se mogu sijati mahune, niski grah, grašak, mrkva... Zemlja je topla pa će sjeme, uz dovoljno vlage, brzo niknuti.

Kako se približavamo sredini kolovoza, na red dolaze crna rotkva, salate i druge kulture za jesensku berbu. U hladnijim krajevima može se sijati i matovilac, dok je u toplijim područjima bolje pričekati kraj mjeseca.

Pred kraj kolovoza vrijeme je za špinat, azijske salate i bunarku. Te biljke više vole kraće dane i blaže temperature, pa ih ne treba sijati prerano jer zbog vrućine i previše svjetla lakše odlaze u cvijet.

Na samom kraju ljeta može se sijati i bob, tako da u zimu uđe kao mlada, tek iznikla biljka.

Kod lisnatih kultura berite samo veće listove, a ostatak biljke ostavite da nastavi rasti. Tako ćete imati više berbi tijekom jeseni, a neke kulture i tijekom zime.

Kako pomoći biljkama tijekom vrućina?

Kod ljetne sjetve najveći problem obično nije nicanje, nego održavanje vlage. Površina tla brzo se suši, pa gredicu prije sjetve treba dobro zaliti, a zatim je redovito održavati vlažnom.

Dobro je koristiti i agrotekstil, barem dok su temperature još visoke. Pomoći će ublažiti jako sunce, sačuvati nešto vlage i zaštititi tek iznikle biljke od puževa, koji ih posebno vole.

Nama su se za pokrivanje posebno dobro pokazale mrežice za zaštitu od insekata, pa smo ih uveli i u ponudu kako biste ih mogli isprobati i u svom vrtu.

Pazite na bolesti

U kolovozu se u vrtu počinju pojavljivati plamenjača i pepelnica. Nakon dugog razdoblja velikih vrućina biljke se iscrpe i oslabe, a zatim nekoliko kišnih i vlažnih dana može stvoriti idealne uvjete za razvoj bolesti, posebno na krastavcima i rajčicama.

Biljke zato treba redovito pregledavati. Zaražene i jače oštećene listove najbolje je odmah ukloniti kako bi se usporilo daljnje širenje.

Kolovoz je mjesec obilja, ali i novih početaka. Dok još uvijek beremo pune košare ljetnog povrća, već pripremamo vrt za ono što ćemo jesti tijekom jeseni i zime. Nemojte da vam sezona u vrtu završi kada vam počne godišnji odmor. Sijte, eksperimentirajte i bilježite jer sve je bolje od praznih gredica.

Na prvi pogled sve izgleda slično: mlade biljke i brza berba. Ipak, klice, mikrozelenje i baby salata razlikuju se po načinu uzgoja, vremenu berbe i dijelu biljke koji jedemo.

Klice – jedemo i sjeme

Klice uzgajamo bez supstrata, najčešće u staklenci ili klijalištu, uz puno vlage i redovito ispiranje.

Spremne su za konzumaciju nakon svega nekoliko dana, prije nego što se razviju pravi listovi. Kod klica jedemo sjemenku, korjenčić i mladu stabljiku.

Brzo rastu i na prvi pogled djeluju najmanje zahtjevno, ali zapravo traže najviše pažnje tijekom uzgoja. Toplina i vlaga pogoduju klijanju, ali i razvoju bakterija i plijesni, pa posude treba dobro prati, klice redovito ispirati i pravilno ih čuvati.

Mikrozelenje – prvi listići i izražen okus

Za razliku od klica, mikrozelenje se uzgaja na supstratu – u zemlji, kokosovim vlaknima ili drugoj prikladnoj podlozi. Spremno je za berbu najčešće nakon dva do tri tjedna, kada biljka razvije prve listiće.

Kod mikrozelenja jedemo stabljiku i listove, dok sjemenka i korijen ostaju u supstratu.

Iako je malo, mikrozelenje često ima vrlo izražen okus. Rotkvica je pikantna, grašak blag i slatkast, suncokret hrskav, a gorušica ljutkasta. Možemo ga dodavati u salate, sendviče, tortilje, namaze, jaja i druga gotova jela kojima daje okus, svježinu i boju, a ne služi samo kao ukras.

Baby leaf – mlada salata

Baby leaf raste dulje od mikrozelenja. Bere se kada biljka razvije nekoliko pravih listova, ali još nije dostigla punu veličinu.

Svi već znamo koliko je baby špinat ukusan, a na isti način možemo koristiti i mlade listove salate, rikule, blitve, cikle, kelja i drugih lisnatih biljaka. Baby salatu obično jedemo u većoj količini. Ona može biti pravi prilog obroku, dok se mikrozelenje češće koristi kao dodatak.

Najjednostavnije rečeno: klice jedemo cijele, mikrozelenju režemo prve listiće, a baby salatu beremo kada biljka već razvije nekoliko pravih listova.

Je li svako sjeme dobro za sve?

Kratko i jasno – nije.

Mnogi misle da mogu kupiti bilo koje sjeme, posijati ga gusto i nakon nekoliko dana pojesti mlade biljke. Većina sjemena vjerojatno će proklijati, ali to ne znači da je svako sjeme prikladno za uzgoj hrane koju ćemo vrlo brzo pojesti.

Prije svega, sjeme ne smije biti tretirano kemijskim sredstvima protiv bolesti i štetnika. Treba biti visoke čistoće, klijavosti veće od 95 posto te dolaziti od dobavljača koji provode odgovarajuće higijensko-sanitarne mjere u proizvodnji.

Takvo sjeme prolazi dodatne kontrole kvalitete te se mikrobiološki testira na prisutnost salmonele, bakterije E. coli i drugih mogućih uzročnika bolesti.

Najstroži su ipak zahtjevi za sjeme namijenjeno uzgoju klica. Kod klica jedemo cijelu mladu biljku, uključujući i samu sjemenku, a topli i vlažni uvjeti tijekom klijanja pogoduju brzom razmnožavanju bakterija. Zato se to sjeme ispituje i na prisutnost gljivica i plijesni, te štetnih bakterija.

Sjeme koje je prikladno za uzgoj mikrozelenja i baby salate nije nužno prikladno i za uzgoj klica.

Imaju li klice i mikrozelenje zaista toliko više nutrijenata?

Često čujemo da mikrozelenje ima i do 40 ili 60 puta više nutrijenata. No to ne znači da svaka vrsta mikrozelenja sadrži 60 puta više svega. Obično se radi o većoj količini pojedinog vitamina, minerala ili biljnog spoja u određenoj vrsti biljke.

Treba uzeti u obzir i količinu koju stvarno pojedemo.Na tanjur obično stavimo malu šaku klica ili mikrozelenja, a ponekad samo nekoliko listića. S druge strane, salate, brokule, kupusa ili drugog povrća možemo pojesti mnogo više.

Veća koncentracija hranjivih tvari na 100 grama ne znači mnogo ako smo pojeli samo nekoliko grama.

Što je onda najbolje uzgajati?

Sve ima svoje prednosti, ali nema potrebe od bilo čega stvarati čudotvornu hranu.

Klice su najbrže, ali traže najviše pažnje kada je riječ o higijeni. Mikrozelenje daje puno okusa na malom prostoru, dok baby salatu možemo pojesti u većoj količini i koristiti kao pravi dio obroka.

Na našoj web stranici uz svako je sjeme jasno označeno je li prikladno za uzgoj klica, mikrozelenja ili baby salate. Pogledajte našu ponudu i odaberite sjeme koje najbolje odgovara načinu uzgoja koji želite isprobati.

Klice, mikrozelenje i baby salata vrijedan su, ukusan i zanimljiv dodatak raznolikoj prehrani, ali nisu zamjena za sezonsko povrće.

Najviše smisla imaju kada ih koristimo u malo većoj količini, a ne samo kao nekoliko listića na vrhu tanjura. Pritom je važno odabrati odgovarajuće sjeme, pravilno ih uzgojiti i nakon berbe pravilno čuvati.

Srpanj je u vrtu često jedan od zahtjevnijih mjeseci. Sunce prži, zemlja se brzo suši, korov raste kao lud, a mi većinu vremena zalijevamo, malčiramo i gledamo što je sve preživjelo vrućinu.

Ali baš tada počinju se prazniti prve gredice. Izvadili smo luk i češnjak, pobrali salatu, grašak, mahune ili neku drugu raniju kulturu i pitamo se ima li još smisla nešto sijati ili je već kasno.

Nije kasno. Ako imate malo vremena, očistite gredicu, dodajte kompost ili neko organsko gnojivo i krenite u novu rundu sjetve. Puno je bolje zemlju opet nečim prekriti i iskoristiti nego je ostaviti golu da se suši, stvrdne i zaraste u korov.

Što možemo sijati u srpnju?

U srpnju još uvijek možemo sijati dosta toga. Nešto ćete brati krajem ljeta, nešto na jesen, a neke će nas biljke hraniti i kasnije.

Neven je uvijek dobar izbor za vrt. Može se sijati tijekom ljeta, dugo cvate, privlači korisne kukce i lijepo se uklapa među povrće. Osim što je ukras u vrtu, može se koristiti i za čajeve, kreme i druge domaće pripravke.

Od začinskog bilja još se mogu sijati bosiljak i peršin. Bosiljak je najbolje sijati površinski, u teglicu ili neku posudicu, jer je tako lakše održavati vlagu dok ne nikne. Peršin traži malo više strpljenja, ali se isplati.

Još uvijek ima vremena i za niski grah i mahune. Brzo niču, brzo rastu i lijepo popune prazne gredice. Mahune je dobro sijati u kućice, po nekoliko sjemenki zajedno. Ako procvjetaju kada dani postanu malo blaži, veća je šansa da se cvjetovi dobro oplode i da biljke budu pune plodova.

Za jesensku berbu možete sijati mrkvu i ciklu. Dobro će doći za svježu konzumaciju, sokove, kuhanje ili kraće čuvanje na prohladnom mjestu.

Možete posijati i repu, malo zaboravljeno, ali vrlo zahvalno povrće. Može se kuhati, peći, a neke vrste mogu se jesti i sirove, slično kao cikla ili korabica.

Od lisnatog povrća, srpanj je dobar trenutak za novu sjetvu blitve, endivije i salate. Blitva će vas hraniti dugo, salatu je najbolje sijati u više navrata, a endivija je odlična za kasniju berbu. Samo pripazite na puževe jer oni vrlo brzo pronađu mlade listove salate.

Ako imate dovoljno vode za zalijevanje, možete pokušati i s novom sjetvom krastavaca ili tikvica.

Što još radimo u vrtu u srpnju?

Osim nove sjetve, srpanj je mjesec zalijevanja, malčiranja i berbe. Rajčice, paprike, krastavci, tikvice, mahune i drugo ljetno povrće sada traže dosta vode i pažnje.

Najbolje je zalijevati rano ujutro ili predvečer. Bolje je zaliti rjeđe, ali obilnije, nego svaki dan samo malo po površini. Tako voda dođe dublje do korijena, a biljke se bolje nose s vrućinom.

Redovito berite plodove. Čim biljka ima zrele plodove, berba joj često daje poticaj da nastavi dalje. Više o važnosti redovite berbe pročitajte u tekstu Zašto je bitno redovito brati povrće. 

Rajčicama po potrebi uklanjajte zaperke, a visoke biljke privežite da ih vjetar ili težina plodova ne polegnu.

Dobro je često pogledati i listove, posebno donju stranu. U ovo doba brzo se mogu pojaviti lisne uši, grinje, plamenjača ili pepelnica. Ako primijetite zaražene dijelove, maknite ih na vrijeme. Ako je biljka jako stradala i vidite da od nje više neće biti puno koristi, bolje ju je ukloniti nego pustiti da se bolest širi dalje.

Ako već niste, tlo prekrijte malčem. Srpanjsko sunce jako brzo isuši golu zemlju. Sijeno, slama ili pokošena trava pomažu zadržati vlagu, smanjuju korov i čuvaju tlo od pregrijavanja.

Ljetna sjetva traži malo više pažnje

Kod ljetne sjetve najveći je problem to što se površina tla jako brzo osuši. Sjeme mora imati vlagu da bi proklijalo, a mlade biljčice su još slabe i osjetljive na jako sunce.

Zato prije sjetve dobro zalijte gredicu. Nakon sjetve pazite da se zemlja ne osuši, posebno prvih dana. Ako sijete u posudice, možete ih privremeno prekriti prozirnom vrećicom ili poklopcem kako bi se zadržala vlaga. Samo ih nemojte ostaviti na jakom suncu jer se supstrat može pregrijati.

Kada biljke niknu i malo ojačaju, malčiranje je najbolji saveznik. Pomaže biljkama da lakše izdrže vruće dane, a nama smanjuje posao oko zalijevanja i korova.

Možda nam se usred ljeta čini da je glavna sezona sjetve gotova, ali vrt još uvijek ima puno toga za dati. Prazne gredice mogu ponovno oživjeti, a ono što posijemo sada može nas hraniti krajem ljeta, tijekom jeseni, pa čak i u hladnijem dijelu godine.

Srpanj nije kraj vrta. To je prilika za još jednu sjetvu i još jednu berbu.

Biljke su počele rasti, vrt se lijepo zazelenio, sve je puno cvjetova i nitko sretniji od vas. Već zamišljate prve rajčice, krastavce, paprike, tikvice, mahune ili grah.

Ali onda prođe nekoliko dana, pa još nekoliko… cvjetova ima, ali plodova nema. Ili se pojavi mali plod koji ubrzo požuti, osuši se i otpadne. To se posebno često vidi kod tikvica — mali plod se počne razvijati, požuti i ubrzo otpadne.

Vrućina i stres — čest razlog za opadanje cvjetova

Najčešći razlog je stres. Biljka možda izgleda zdravo i snažno, ali visoke temperature, suho tlo, nagle promjene vremena ili slaba oplodnja otežavaju stvaranje plodova.

Ljeti, osobito za vrijeme velikih vrućina, biljke često odbacuju cvjetove. Kada su temperature previsoke, umjesto da troši energiju na stvaranje plodova, biljka pokušava sačuvati vlagu i održati se na životu. Tada cvjetovi otpadaju prije nego što se iz njih razvije plod.

To najčešće viđamo kod rajčica, paprika, graha, mahuna, krastavaca i tikvica.

Cvijet se možda nije dobro oplodio

Da bi iz cvijeta nastao plod, cvijet se mora oploditi. Tu nam pomažu pčele, bumbari i drugi korisni kukci. Ako ih nema dovoljno, dio cvjetova neće dati plod.

Kod velikih vrućina problem može biti i u peludu — on slabije obavlja svoju ulogu, pa se cvjetovi ne oplode i iz njih se ne razviju plodovi.

Kod tikvica si možemo pomoći i ručnim oprašivanjem. Uberemo muški cvijet, maknemo latice i prašnicima lagano dotaknemo tučak ženskog cvijeta. Tako pelud prenesemo izravno na ženski cvijet i pomognemo oplodnju, posebno u razdobljima kada je manje pčela, bumbara i drugih oprašivača.

Muški cvijet tikvice prepoznat ćete po tome što raste na tankoj stapci, bez malog ploda ispod cvijeta. Ženski cvijet ima mali plod tikvice odmah ispod cvijeta.

Premalo vode ili nepravilno zalijevanje

Biljkama koje cvatu i stvaraju plodove treba dovoljno vode. Ako je tlo stalno presuho, biljka ulazi u stres i može odbaciti cvjetove.

S druge strane, ni stalno površinsko zalijevanje nije najbolje rješenje. Bolje je zalijevati rjeđe, ali obilnije, kako bi biljke razvijale jači korijen.

Najbolje je zalijevati rano ujutro ili predvečer, kada sunce nije prejako.

Tlo bez malča se brže isušuje

Gola zemlja ljeti se brzo zagrijava i isušuje. Malč pomaže zadržati vlagu, hladi tlo i smanjuje rast korova.

Posebno je koristan u povišenim gredicama i teglama, gdje se zemlja zbog manjeg volumena puno brže osuši.

Previše dušika može dati puno lišća, ali malo plodova

Ako biljka ima puno lijepog zelenog lišća, ali malo cvjetova ili plodova, moguće je da ima previše dušika.

Dušik potiče rast lisne mase, ali ako ga ima previše, biljka može “otići u list”, a manje energije usmjeriti u cvjetanje i plodove.

Birajte sorte manje osjetljive na vrućinu

Neke biljke bolje podnose ljetne vrućine, a neke stanu čim temperature porastu.

Primjerice, obični krastavci na vrućini često znaju požutjeti ili slabije stvarati plodove. Zato se ljeti isplati birati sorte koje bolje podnose visoke temperature.

Nama su se jako dobri pokazali azijski krastavci. Brzo rastu, obilno rode i puno se bolje nose s ljetnim vrućinama od običnih krastavaca.

Što možete napraviti?

Ljeto zna biti zahtjevno, ali uz malo pažnje, pravilno zalijevanje, malčiranje i dobar odabir sjemena, vrt još uvijek može dati puno lijepih plodova.

Važno je samo da promatrate svoj vrt, reagirate na vrijeme i ne odustate. Biljke će se često oporaviti čim temperature malo padnu i nastaviti stvarati nove cvjetove i plodove.

Ako još planirate ljetnu sjetvu, pogledajte naš Ljetni paketić ekološkog sjemena. U njemu smo odabrali kulture koje još stignete posijati i koje mogu dobro doći za kasnu ljetnu i jesensku berbu.

Ne plaćamo samo vrećicu sjemena

Možda nam se ponekad čini da je certificirano ekološko sjeme skupo, pogotovo kad ga usporedimo s konvencionalnim sjemenom (naročito onim prekrivenim čudnim ljubičastim ili plavim prahom nekog pesticida), sjemenom nepoznatog podrijetla ili neprovjerenim sjemenom iz razmjena. Ali kod certificiranog ekološkog sjemena ne plaćamo samo vrećicu sjemena.

Plaćamo detaljnu kontrolu, poznato podrijetlo i sigurnost da znamo što sijemo u svoj vrt. Plaćamo i dodatni trud proizvođača koji sjeme uzgajaju prema ekološkim pravilima, a znate i sami da to nije baš lako. Plaćamo i podršku – uvijek nas možete pitati što god vas zanima o uzgoju povrća i drugog bilja ili o čuvanju sjemena.

Znamo što sijemo u svoj vrt

U vremenu kada se sve više govori o GMO/NGT sjemenu, skrivenoj genetskoj modifikaciji u hrani i novim pravilima stavljanja sjemena i hrane na tržište, nama je posebno važno da naši vrtlari imaju povjerenje u ono što kupuju. Jer kad jednom posijemo sjeme, iz njega raste hrana koju jedemo mi i naše obitelji.

Certificirano ekološko sjeme jedan je od najsigurnijih načina da u svoj vrt unesemo više povjerenja, sigurnosti i odgovornosti. Ono jamči da sjeme nije genetski modificirano, da je proizvedeno prema ekološkim pravilima i da u njegovom uzgoju nisu korišteni sintetski pesticidi ni umjetna gnojiva.Hrana koju sami uzgojimo iz takvog sjemena pruža sigurnost nama i našoj djeci.

Zato certificirano ekološko sjeme nije samo „skuplje sjeme“ — ono je ulaganje u sigurniji, zdraviji i odgovorniji vrt.

Sjeme koje možete čuvati za buduće sezone

U našoj ponudi nalazi se samo ekološki certificirano sjeme slobodno-oprašujućih biljaka (starinsko, sortno sjeme – ne držimo hibride) pa uz malo znanja o prikupljanju sjemena možete uzgojiti sjeme i za buduće sezone u vlastitom vrtu.

Sva pitanja o ovim temama možete nam poslati na info@lokvina.hr.

Srpanj je mjesec kada vrt već lijepo vraća sav trud uložen u proljeće. Beremo prve veće količine povrća, neke rane kulture već završavaju svoju sezonu, a na gredicama se polako oslobađaju prazna mjesta. Iako se možda čini da je najbolje ostaviti tlo da se odmori, gola zemlja tijekom ljeta brzo gubi vlagu, jako se zagrijava, stvara pokoricu i lako zaraste u korov.

Zato je zelena gnojidba odličan izbor za prazne gredice.

Što je zelena gnojidba i zašto je važna?

Zelena gnojidba, ili sideracija, znači da sijemo određene biljke ne zato da bismo ih brali, nego zato da pomognu tlu. Te biljke rastu, prekrivaju površinu zemlje, štite je od sunca i korova, a kasnije se mogu pokositi i ostaviti na gredici ili plitko unijeti u tlo.

Na taj način vraćamo organsku tvar u zemlju i pomažemo joj da ostane rahla, živa i plodna.

Tlo u vrtu stalno nešto daje — hrani biljke, zadržava vodu i omogućuje korijenu da raste. Ako ga stalno obrađujemo i iz njega uzimamo urod, a ništa mu ne vraćamo, s vremenom postaje siromašnije, zbijenije i manje otporno na sušu.

Korijen biljaka za zelenu gnojidbu rahli tlo, zelena masa povećava količinu organske tvari, a pokrivena površina čuva vlagu i smanjuje rast korova. Tlo koje je prekriveno biljkama manje se isušuje i bolje podnosi ljetne vrućine.

Zelena gnojidba korisna je i za život u vrtu. Neke biljke privlače pčele, oprašivače i druge korisne kukce, a raznolik vrt uvijek je zdraviji i otporniji.

Kada sijati zelenu gnojidbu?

Zelenu gnojidbu možete sijati kada se gredica isprazni, a ne planirate odmah novu sadnju. Srpanj je za to dobar trenutak jer je tlo toplo, biljke brzo niču i u kratkom vremenu mogu prekriti površinu zemlje.

Možete je sijati nakon berbe ranih kultura, na praznim dijelovima vrta ili na gredicama koje želite pripremiti za sljedeću sezonu.

Koje biljke su dobre za zelenu gnojidbu?

Za zelenu gnojidbu često se koriste biljke poput heljde, gorušice, facelije, djeteline ili različitih smjesa. Heljda brzo raste i dobro pokriva tlo, facelija privlači korisne kukce, a djeteline pomažu obogatiti tlo.

Najvažnije je odabrati ono što odgovara vašem vrtu i planu sadnje. Ako niste sigurni što posijati, na jednom mjestu možete pogledati biljke za zelenu gnojidbu i lakše odabrati ono što najbolje odgovara vašem vrtu.

U prirodi je zemlja gotovo uvijek nečim prekrivena. Isto pravilo vrijedi i u vrtu. Prazna gredica brzo gubi vlagu i postaje prostor za korov, dok gredica pokrivena biljkama ostaje zaštićena i aktivna.

Zelena gnojidba je jednostavan i prirodan način da svom vrtu vratite dio onoga što vam je već dao.