Posla u vrtu uvijek ima, ali za kolovoz volimo reći da je mjesec berbe. Dozrijeva gotovo sve što smo mjesecima njegovali – rajčice, paprike, patlidžani, krastavci, tikvice, lisnato povrće, voće i cvijeće. Počinjemo vaditi krumpir, pripremati zimnicu i svakodnevno beremo ono što nam vrt daje.

Ponekad se čini da tikvicama nema kraja, a krastavci narastu gotovo preko noći. Upravo je u tome čar vlastitog vrta – svaki dan možemo ubrati nešto svježe, domaće i organski uzgojeno.

Kako se neke gredice polako prazne, vrijeme je da počnemo razmišljati o kulturama koje ćemo brati tijekom jeseni, a neke i tijekom zime.

Što možemo sijati u kolovozu?

Iako su dani još vrući, kolovoz je dobar trenutak za novu sjetvu. Ako je tlo jako suho i pregrijano, bolje je pričekati nekoliko dana nego sijati u lošim uvjetima.

Početkom mjeseca još se mogu sijati mahune, niski grah, grašak, mrkva... Zemlja je topla pa će sjeme, uz dovoljno vlage, brzo niknuti.

Kako se približavamo sredini kolovoza, na red dolaze crna rotkva, salate i druge kulture za jesensku berbu. U hladnijim krajevima može se sijati i matovilac, dok je u toplijim područjima bolje pričekati kraj mjeseca.

Pred kraj kolovoza vrijeme je za špinat, azijske salate i bunarku. Te biljke više vole kraće dane i blaže temperature, pa ih ne treba sijati prerano jer zbog vrućine i previše svjetla lakše odlaze u cvijet.

Na samom kraju ljeta može se sijati i bob, tako da u zimu uđe kao mlada, tek iznikla biljka.

Kod lisnatih kultura berite samo veće listove, a ostatak biljke ostavite da nastavi rasti. Tako ćete imati više berbi tijekom jeseni, a neke kulture i tijekom zime.

Kako pomoći biljkama tijekom vrućina?

Kod ljetne sjetve najveći problem obično nije nicanje, nego održavanje vlage. Površina tla brzo se suši, pa gredicu prije sjetve treba dobro zaliti, a zatim je redovito održavati vlažnom.

Dobro je koristiti i agrotekstil, barem dok su temperature još visoke. Pomoći će ublažiti jako sunce, sačuvati nešto vlage i zaštititi tek iznikle biljke od puževa, koji ih posebno vole.

Nama su se za pokrivanje posebno dobro pokazale mrežice za zaštitu od insekata, pa smo ih uveli i u ponudu kako biste ih mogli isprobati i u svom vrtu.

Pazite na bolesti

U kolovozu se u vrtu počinju pojavljivati plamenjača i pepelnica. Nakon dugog razdoblja velikih vrućina biljke se iscrpe i oslabe, a zatim nekoliko kišnih i vlažnih dana može stvoriti idealne uvjete za razvoj bolesti, posebno na krastavcima i rajčicama.

Biljke zato treba redovito pregledavati. Zaražene i jače oštećene listove najbolje je odmah ukloniti kako bi se usporilo daljnje širenje.

Kolovoz je mjesec obilja, ali i novih početaka. Dok još uvijek beremo pune košare ljetnog povrća, već pripremamo vrt za ono što ćemo jesti tijekom jeseni i zime. Nemojte da vam sezona u vrtu završi kada vam počne godišnji odmor. Sijte, eksperimentirajte i bilježite jer sve je bolje od praznih gredica.

Na prvi pogled sve izgleda slično: mlade biljke i brza berba. Ipak, klice, mikrozelenje i baby salata razlikuju se po načinu uzgoja, vremenu berbe i dijelu biljke koji jedemo.

Klice – jedemo i sjeme

Klice uzgajamo bez supstrata, najčešće u staklenci ili klijalištu, uz puno vlage i redovito ispiranje.

Spremne su za konzumaciju nakon svega nekoliko dana, prije nego što se razviju pravi listovi. Kod klica jedemo sjemenku, korjenčić i mladu stabljiku.

Brzo rastu i na prvi pogled djeluju najmanje zahtjevno, ali zapravo traže najviše pažnje tijekom uzgoja. Toplina i vlaga pogoduju klijanju, ali i razvoju bakterija i plijesni, pa posude treba dobro prati, klice redovito ispirati i pravilno ih čuvati.

Mikrozelenje – prvi listići i izražen okus

Za razliku od klica, mikrozelenje se uzgaja na supstratu – u zemlji, kokosovim vlaknima ili drugoj prikladnoj podlozi. Spremno je za berbu najčešće nakon dva do tri tjedna, kada biljka razvije prve listiće.

Kod mikrozelenja jedemo stabljiku i listove, dok sjemenka i korijen ostaju u supstratu.

Iako je malo, mikrozelenje često ima vrlo izražen okus. Rotkvica je pikantna, grašak blag i slatkast, suncokret hrskav, a gorušica ljutkasta. Možemo ga dodavati u salate, sendviče, tortilje, namaze, jaja i druga gotova jela kojima daje okus, svježinu i boju, a ne služi samo kao ukras.

Baby leaf – mlada salata

Baby leaf raste dulje od mikrozelenja. Bere se kada biljka razvije nekoliko pravih listova, ali još nije dostigla punu veličinu.

Svi već znamo koliko je baby špinat ukusan, a na isti način možemo koristiti i mlade listove salate, rikule, blitve, cikle, kelja i drugih lisnatih biljaka. Baby salatu obično jedemo u većoj količini. Ona može biti pravi prilog obroku, dok se mikrozelenje češće koristi kao dodatak.

Najjednostavnije rečeno: klice jedemo cijele, mikrozelenju režemo prve listiće, a baby salatu beremo kada biljka već razvije nekoliko pravih listova.

Je li svako sjeme dobro za sve?

Kratko i jasno – nije.

Mnogi misle da mogu kupiti bilo koje sjeme, posijati ga gusto i nakon nekoliko dana pojesti mlade biljke. Većina sjemena vjerojatno će proklijati, ali to ne znači da je svako sjeme prikladno za uzgoj hrane koju ćemo vrlo brzo pojesti.

Prije svega, sjeme ne smije biti tretirano kemijskim sredstvima protiv bolesti i štetnika. Treba biti visoke čistoće, klijavosti veće od 95 posto te dolaziti od dobavljača koji provode odgovarajuće higijensko-sanitarne mjere u proizvodnji.

Takvo sjeme prolazi dodatne kontrole kvalitete te se mikrobiološki testira na prisutnost salmonele, bakterije E. coli i drugih mogućih uzročnika bolesti.

Najstroži su ipak zahtjevi za sjeme namijenjeno uzgoju klica. Kod klica jedemo cijelu mladu biljku, uključujući i samu sjemenku, a topli i vlažni uvjeti tijekom klijanja pogoduju brzom razmnožavanju bakterija. Zato se to sjeme ispituje i na prisutnost gljivica i plijesni, te štetnih bakterija.

Sjeme koje je prikladno za uzgoj mikrozelenja i baby salate nije nužno prikladno i za uzgoj klica.

Imaju li klice i mikrozelenje zaista toliko više nutrijenata?

Često čujemo da mikrozelenje ima i do 40 ili 60 puta više nutrijenata. No to ne znači da svaka vrsta mikrozelenja sadrži 60 puta više svega. Obično se radi o većoj količini pojedinog vitamina, minerala ili biljnog spoja u određenoj vrsti biljke.

Treba uzeti u obzir i količinu koju stvarno pojedemo.Na tanjur obično stavimo malu šaku klica ili mikrozelenja, a ponekad samo nekoliko listića. S druge strane, salate, brokule, kupusa ili drugog povrća možemo pojesti mnogo više.

Veća koncentracija hranjivih tvari na 100 grama ne znači mnogo ako smo pojeli samo nekoliko grama.

Što je onda najbolje uzgajati?

Sve ima svoje prednosti, ali nema potrebe od bilo čega stvarati čudotvornu hranu.

Klice su najbrže, ali traže najviše pažnje kada je riječ o higijeni. Mikrozelenje daje puno okusa na malom prostoru, dok baby salatu možemo pojesti u većoj količini i koristiti kao pravi dio obroka.

Na našoj web stranici uz svako je sjeme jasno označeno je li prikladno za uzgoj klica, mikrozelenja ili baby salate. Pogledajte našu ponudu i odaberite sjeme koje najbolje odgovara načinu uzgoja koji želite isprobati.

Klice, mikrozelenje i baby salata vrijedan su, ukusan i zanimljiv dodatak raznolikoj prehrani, ali nisu zamjena za sezonsko povrće.

Najviše smisla imaju kada ih koristimo u malo većoj količini, a ne samo kao nekoliko listića na vrhu tanjura. Pritom je važno odabrati odgovarajuće sjeme, pravilno ih uzgojiti i nakon berbe pravilno čuvati.

Srpanj je u vrtu često jedan od zahtjevnijih mjeseci. Sunce prži, zemlja se brzo suši, korov raste kao lud, a mi većinu vremena zalijevamo, malčiramo i gledamo što je sve preživjelo vrućinu.

Ali baš tada počinju se prazniti prve gredice. Izvadili smo luk i češnjak, pobrali salatu, grašak, mahune ili neku drugu raniju kulturu i pitamo se ima li još smisla nešto sijati ili je već kasno.

Nije kasno. Ako imate malo vremena, očistite gredicu, dodajte kompost ili neko organsko gnojivo i krenite u novu rundu sjetve. Puno je bolje zemlju opet nečim prekriti i iskoristiti nego je ostaviti golu da se suši, stvrdne i zaraste u korov.

Što možemo sijati u srpnju?

U srpnju još uvijek možemo sijati dosta toga. Nešto ćete brati krajem ljeta, nešto na jesen, a neke će nas biljke hraniti i kasnije.

Neven je uvijek dobar izbor za vrt. Može se sijati tijekom ljeta, dugo cvate, privlači korisne kukce i lijepo se uklapa među povrće. Osim što je ukras u vrtu, može se koristiti i za čajeve, kreme i druge domaće pripravke.

Od začinskog bilja još se mogu sijati bosiljak i peršin. Bosiljak je najbolje sijati površinski, u teglicu ili neku posudicu, jer je tako lakše održavati vlagu dok ne nikne. Peršin traži malo više strpljenja, ali se isplati.

Još uvijek ima vremena i za niski grah i mahune. Brzo niču, brzo rastu i lijepo popune prazne gredice. Mahune je dobro sijati u kućice, po nekoliko sjemenki zajedno. Ako procvjetaju kada dani postanu malo blaži, veća je šansa da se cvjetovi dobro oplode i da biljke budu pune plodova.

Za jesensku berbu možete sijati mrkvu i ciklu. Dobro će doći za svježu konzumaciju, sokove, kuhanje ili kraće čuvanje na prohladnom mjestu.

Možete posijati i repu, malo zaboravljeno, ali vrlo zahvalno povrće. Može se kuhati, peći, a neke vrste mogu se jesti i sirove, slično kao cikla ili korabica.

Od lisnatog povrća, srpanj je dobar trenutak za novu sjetvu blitve, endivije i salate. Blitva će vas hraniti dugo, salatu je najbolje sijati u više navrata, a endivija je odlična za kasniju berbu. Samo pripazite na puževe jer oni vrlo brzo pronađu mlade listove salate.

Ako imate dovoljno vode za zalijevanje, možete pokušati i s novom sjetvom krastavaca ili tikvica.

Što još radimo u vrtu u srpnju?

Osim nove sjetve, srpanj je mjesec zalijevanja, malčiranja i berbe. Rajčice, paprike, krastavci, tikvice, mahune i drugo ljetno povrće sada traže dosta vode i pažnje.

Najbolje je zalijevati rano ujutro ili predvečer. Bolje je zaliti rjeđe, ali obilnije, nego svaki dan samo malo po površini. Tako voda dođe dublje do korijena, a biljke se bolje nose s vrućinom.

Redovito berite plodove. Čim biljka ima zrele plodove, berba joj često daje poticaj da nastavi dalje. Više o važnosti redovite berbe pročitajte u tekstu Zašto je bitno redovito brati povrće. 

Rajčicama po potrebi uklanjajte zaperke, a visoke biljke privežite da ih vjetar ili težina plodova ne polegnu.

Dobro je često pogledati i listove, posebno donju stranu. U ovo doba brzo se mogu pojaviti lisne uši, grinje, plamenjača ili pepelnica. Ako primijetite zaražene dijelove, maknite ih na vrijeme. Ako je biljka jako stradala i vidite da od nje više neće biti puno koristi, bolje ju je ukloniti nego pustiti da se bolest širi dalje.

Ako već niste, tlo prekrijte malčem. Srpanjsko sunce jako brzo isuši golu zemlju. Sijeno, slama ili pokošena trava pomažu zadržati vlagu, smanjuju korov i čuvaju tlo od pregrijavanja.

Ljetna sjetva traži malo više pažnje

Kod ljetne sjetve najveći je problem to što se površina tla jako brzo osuši. Sjeme mora imati vlagu da bi proklijalo, a mlade biljčice su još slabe i osjetljive na jako sunce.

Zato prije sjetve dobro zalijte gredicu. Nakon sjetve pazite da se zemlja ne osuši, posebno prvih dana. Ako sijete u posudice, možete ih privremeno prekriti prozirnom vrećicom ili poklopcem kako bi se zadržala vlaga. Samo ih nemojte ostaviti na jakom suncu jer se supstrat može pregrijati.

Kada biljke niknu i malo ojačaju, malčiranje je najbolji saveznik. Pomaže biljkama da lakše izdrže vruće dane, a nama smanjuje posao oko zalijevanja i korova.

Možda nam se usred ljeta čini da je glavna sezona sjetve gotova, ali vrt još uvijek ima puno toga za dati. Prazne gredice mogu ponovno oživjeti, a ono što posijemo sada može nas hraniti krajem ljeta, tijekom jeseni, pa čak i u hladnijem dijelu godine.

Srpanj nije kraj vrta. To je prilika za još jednu sjetvu i još jednu berbu.

Biljke su počele rasti, vrt se lijepo zazelenio, sve je puno cvjetova i nitko sretniji od vas. Već zamišljate prve rajčice, krastavce, paprike, tikvice, mahune ili grah.

Ali onda prođe nekoliko dana, pa još nekoliko… cvjetova ima, ali plodova nema. Ili se pojavi mali plod koji ubrzo požuti, osuši se i otpadne. To se posebno često vidi kod tikvica — mali plod se počne razvijati, požuti i ubrzo otpadne.

Vrućina i stres — čest razlog za opadanje cvjetova

Najčešći razlog je stres. Biljka možda izgleda zdravo i snažno, ali visoke temperature, suho tlo, nagle promjene vremena ili slaba oplodnja otežavaju stvaranje plodova.

Ljeti, osobito za vrijeme velikih vrućina, biljke često odbacuju cvjetove. Kada su temperature previsoke, umjesto da troši energiju na stvaranje plodova, biljka pokušava sačuvati vlagu i održati se na životu. Tada cvjetovi otpadaju prije nego što se iz njih razvije plod.

To najčešće viđamo kod rajčica, paprika, graha, mahuna, krastavaca i tikvica.

Cvijet se možda nije dobro oplodio

Da bi iz cvijeta nastao plod, cvijet se mora oploditi. Tu nam pomažu pčele, bumbari i drugi korisni kukci. Ako ih nema dovoljno, dio cvjetova neće dati plod.

Kod velikih vrućina problem može biti i u peludu — on slabije obavlja svoju ulogu, pa se cvjetovi ne oplode i iz njih se ne razviju plodovi.

Kod tikvica si možemo pomoći i ručnim oprašivanjem. Uberemo muški cvijet, maknemo latice i prašnicima lagano dotaknemo tučak ženskog cvijeta. Tako pelud prenesemo izravno na ženski cvijet i pomognemo oplodnju, posebno u razdobljima kada je manje pčela, bumbara i drugih oprašivača.

Muški cvijet tikvice prepoznat ćete po tome što raste na tankoj stapci, bez malog ploda ispod cvijeta. Ženski cvijet ima mali plod tikvice odmah ispod cvijeta.

Premalo vode ili nepravilno zalijevanje

Biljkama koje cvatu i stvaraju plodove treba dovoljno vode. Ako je tlo stalno presuho, biljka ulazi u stres i može odbaciti cvjetove.

S druge strane, ni stalno površinsko zalijevanje nije najbolje rješenje. Bolje je zalijevati rjeđe, ali obilnije, kako bi biljke razvijale jači korijen.

Najbolje je zalijevati rano ujutro ili predvečer, kada sunce nije prejako.

Tlo bez malča se brže isušuje

Gola zemlja ljeti se brzo zagrijava i isušuje. Malč pomaže zadržati vlagu, hladi tlo i smanjuje rast korova.

Posebno je koristan u povišenim gredicama i teglama, gdje se zemlja zbog manjeg volumena puno brže osuši.

Previše dušika može dati puno lišća, ali malo plodova

Ako biljka ima puno lijepog zelenog lišća, ali malo cvjetova ili plodova, moguće je da ima previše dušika.

Dušik potiče rast lisne mase, ali ako ga ima previše, biljka može “otići u list”, a manje energije usmjeriti u cvjetanje i plodove.

Birajte sorte manje osjetljive na vrućinu

Neke biljke bolje podnose ljetne vrućine, a neke stanu čim temperature porastu.

Primjerice, obični krastavci na vrućini često znaju požutjeti ili slabije stvarati plodove. Zato se ljeti isplati birati sorte koje bolje podnose visoke temperature.

Nama su se jako dobri pokazali azijski krastavci. Brzo rastu, obilno rode i puno se bolje nose s ljetnim vrućinama od običnih krastavaca.

Što možete napraviti?

Ljeto zna biti zahtjevno, ali uz malo pažnje, pravilno zalijevanje, malčiranje i dobar odabir sjemena, vrt još uvijek može dati puno lijepih plodova.

Važno je samo da promatrate svoj vrt, reagirate na vrijeme i ne odustate. Biljke će se često oporaviti čim temperature malo padnu i nastaviti stvarati nove cvjetove i plodove.

Ako još planirate ljetnu sjetvu, pogledajte naš Ljetni paketić ekološkog sjemena. U njemu smo odabrali kulture koje još stignete posijati i koje mogu dobro doći za kasnu ljetnu i jesensku berbu.

Ne plaćamo samo vrećicu sjemena

Možda nam se ponekad čini da je certificirano ekološko sjeme skupo, pogotovo kad ga usporedimo s konvencionalnim sjemenom (naročito onim prekrivenim čudnim ljubičastim ili plavim prahom nekog pesticida), sjemenom nepoznatog podrijetla ili neprovjerenim sjemenom iz razmjena. Ali kod certificiranog ekološkog sjemena ne plaćamo samo vrećicu sjemena.

Plaćamo detaljnu kontrolu, poznato podrijetlo i sigurnost da znamo što sijemo u svoj vrt. Plaćamo i dodatni trud proizvođača koji sjeme uzgajaju prema ekološkim pravilima, a znate i sami da to nije baš lako. Plaćamo i podršku – uvijek nas možete pitati što god vas zanima o uzgoju povrća i drugog bilja ili o čuvanju sjemena.

Znamo što sijemo u svoj vrt

U vremenu kada se sve više govori o GMO/NGT sjemenu, skrivenoj genetskoj modifikaciji u hrani i novim pravilima stavljanja sjemena i hrane na tržište, nama je posebno važno da naši vrtlari imaju povjerenje u ono što kupuju. Jer kad jednom posijemo sjeme, iz njega raste hrana koju jedemo mi i naše obitelji.

Certificirano ekološko sjeme jedan je od najsigurnijih načina da u svoj vrt unesemo više povjerenja, sigurnosti i odgovornosti. Ono jamči da sjeme nije genetski modificirano, da je proizvedeno prema ekološkim pravilima i da u njegovom uzgoju nisu korišteni sintetski pesticidi ni umjetna gnojiva.Hrana koju sami uzgojimo iz takvog sjemena pruža sigurnost nama i našoj djeci.

Zato certificirano ekološko sjeme nije samo „skuplje sjeme“ — ono je ulaganje u sigurniji, zdraviji i odgovorniji vrt.

Sjeme koje možete čuvati za buduće sezone

U našoj ponudi nalazi se samo ekološki certificirano sjeme slobodno-oprašujućih biljaka (starinsko, sortno sjeme – ne držimo hibride) pa uz malo znanja o prikupljanju sjemena možete uzgojiti sjeme i za buduće sezone u vlastitom vrtu.

Sva pitanja o ovim temama možete nam poslati na info@lokvina.hr.

Srpanj je mjesec kada vrt već lijepo vraća sav trud uložen u proljeće. Beremo prve veće količine povrća, neke rane kulture već završavaju svoju sezonu, a na gredicama se polako oslobađaju prazna mjesta. Iako se možda čini da je najbolje ostaviti tlo da se odmori, gola zemlja tijekom ljeta brzo gubi vlagu, jako se zagrijava, stvara pokoricu i lako zaraste u korov.

Zato je zelena gnojidba odličan izbor za prazne gredice.

Što je zelena gnojidba i zašto je važna?

Zelena gnojidba, ili sideracija, znači da sijemo određene biljke ne zato da bismo ih brali, nego zato da pomognu tlu. Te biljke rastu, prekrivaju površinu zemlje, štite je od sunca i korova, a kasnije se mogu pokositi i ostaviti na gredici ili plitko unijeti u tlo.

Na taj način vraćamo organsku tvar u zemlju i pomažemo joj da ostane rahla, živa i plodna.

Tlo u vrtu stalno nešto daje — hrani biljke, zadržava vodu i omogućuje korijenu da raste. Ako ga stalno obrađujemo i iz njega uzimamo urod, a ništa mu ne vraćamo, s vremenom postaje siromašnije, zbijenije i manje otporno na sušu.

Korijen biljaka za zelenu gnojidbu rahli tlo, zelena masa povećava količinu organske tvari, a pokrivena površina čuva vlagu i smanjuje rast korova. Tlo koje je prekriveno biljkama manje se isušuje i bolje podnosi ljetne vrućine.

Zelena gnojidba korisna je i za život u vrtu. Neke biljke privlače pčele, oprašivače i druge korisne kukce, a raznolik vrt uvijek je zdraviji i otporniji.

Kada sijati zelenu gnojidbu?

Zelenu gnojidbu možete sijati kada se gredica isprazni, a ne planirate odmah novu sadnju. Srpanj je za to dobar trenutak jer je tlo toplo, biljke brzo niču i u kratkom vremenu mogu prekriti površinu zemlje.

Možete je sijati nakon berbe ranih kultura, na praznim dijelovima vrta ili na gredicama koje želite pripremiti za sljedeću sezonu.

Koje biljke su dobre za zelenu gnojidbu?

Za zelenu gnojidbu često se koriste biljke poput heljde, gorušice, facelije, djeteline ili različitih smjesa. Heljda brzo raste i dobro pokriva tlo, facelija privlači korisne kukce, a djeteline pomažu obogatiti tlo.

Najvažnije je odabrati ono što odgovara vašem vrtu i planu sadnje. Ako niste sigurni što posijati, na jednom mjestu možete pogledati biljke za zelenu gnojidbu i lakše odabrati ono što najbolje odgovara vašem vrtu.

U prirodi je zemlja gotovo uvijek nečim prekrivena. Isto pravilo vrijedi i u vrtu. Prazna gredica brzo gubi vlagu i postaje prostor za korov, dok gredica pokrivena biljkama ostaje zaštićena i aktivna.

Zelena gnojidba je jednostavan i prirodan način da svom vrtu vratite dio onoga što vam je već dao.

Ljeto donosi puno sunca, topline i brzog rasta, ali i nekoliko izazova za vrt. Visoke temperature, suša, korovi i štetnici mogu brzo iscrpiti biljke ako ih ne pripremimo na vrijeme.

Uz nekoliko jednostavnih koraka možete pomoći biljkama da lakše podnesu vruće dane i nastave rasti, cvjetati i donositi plodove.

1. Zalijevajte pametno

Tijekom ljeta pravilno zalijevanje jedno je od najvažnijih pravila za zdrav vrt. Biljke je najbolje zalijevati rano ujutro ili predvečer, kada sunce nije jako i voda sporije isparava.

Bolje je zalijevati rjeđe, ali obilnije, nego svaki dan pomalo. Ako biljke svakodnevno dobivaju male količine vode, razvijaju plitak korijen i postaju pomalo “razmažene” — naviknu se čekati vodu pri samoj površini tla. Kada zalijevamo obilnije, voda prodire dublje, a biljke razvijaju snažniji i otporniji korijenov sustav.

Izbjegavajte zalijevanje po listovima, posebno kod rajčica, krastavaca i tikvica, jer zadržavanje vlage na lišću može potaknuti razvoj bolesti.

2. Malčirajte tlo

Golo tlo se ljeti brzo zagrijava, isušuje i lako zarasta u korov. Zato je malčiranje jedan od najboljih načina zaštite vrta tijekom vrućih mjeseci.

Tlo oko biljaka možete prekriti slamom, sijenom, pokošenom travom ili drugim prirodnim materijalom. Malč pomaže zadržati vlagu, smanjuje rast korova i štiti tlo od stvaranja tvrde pokorice nakon zalijevanja ili kiše.

Ovo je posebno važno za biljke u teglama. One nemaju mogućnost povlačiti vodu iz dubljih slojeva tla, a mala količina zemlje u posudi vrlo se brzo zagrijava i isušuje. Tanki sloj malča na površini može im pomoći da dulje zadrže vlagu i lakše podnesu vruće dane.

3. Redovito uklanjajte korov

Korovi su otporne biljke, dobro prilagođene preživljavanju u teškim uvjetima, pa ljeti često rastu i onda kada naše povrće već pati od vrućine i manjka vode. Ako ih pustimo da se previše razviju, biljkama oduzimaju vlagu, hranjive tvari, svjetlost i prostor. Zato ih je najbolje uklanjati dok su još mali.

Ako čupate korov po suhom i sunčanom vremenu, možete ga ostaviti na površini tla da se osuši. Tako može poslužiti kao dodatni zaštitni sloj i pomoći u čuvanju vlage. No, ako korov već ima sjeme ili je vrijeme kišno, bolje ga je ukloniti iz vrta kako se ne bi ponovno primio ili dodatno proširio.

Naravno, korovi ponekad imaju i svoju korisnu stranu — mogu lagano zasjeniti tlo i zaštititi ga od jakog sunca. Važno je pronaći ravnotežu. Malo niskog biljnog pokrova može pomoći tlu, ali korov ne smije prerasti mlade biljke niti im oduzimati prostor za rast.

4. Pomozite biljkama potporom

Rajčice, krastavci, mahune i druge visoke ili penjačice trebaju potporu kako bi pravilno rasle. Mreže, kolci i vezanje biljaka pomažu da plodovi ostanu čisti, biljke prozračnije, a berba jednostavnija.

Dobra prozračnost posebno je važna ljeti jer smanjuje zadržavanje vlage među listovima i pomaže u prevenciji bolesti.

5. Pratite štetnike i bolesti

Ljeti se u vrtu često pojave lisne uši, puževi, gusjenice i drugi neželjeni gosti. Zato redovito pregledavajte listove, mlade izboje i biljke koje izgledaju oslabljeno. Što problem ranije primijetite, lakše ćete reagirati.

U eko vrtu važno je poticati prirodnu ravnotežu. Sadnjom cvijeća i začinskog bilja privlačimo oprašivače i korisne kukce. Dobro znamo da su bubamare pravi saveznici u borbi protiv lisnih uši, zato im osigurajte vrt u kojem će rado boraviti.

Ako primijetite pojavu bolesti na biljkama, reagirajte na vrijeme. Zaražene listove ili dijelove biljke najbolje je ukloniti kako se bolest ne bi širila dalje. Ponekad je teško odstraniti cijelu biljku, osobito ako već ima plodove, ali kod bolesti koje se brzo šire, poput pepelnice, bolje je žrtvovati jednu biljku nego riskirati cijelu gredicu.

Puževi također mogu napraviti veliku štetu, posebno na mladim biljkama. Najjednostavnija i često najučinkovitija metoda je redovito skupljanje, najbolje rano ujutro ili nakon kiše, kada su najaktivniji.

6. Berite redovito

Redovita berba potiče biljke na novi rast i stvaranje novih plodova. Tikvice, krastavce, mahune i začinsko bilje najbolje je brati kako dozrijevaju, dok su mladi i svježi.

Ako plodovi predugo ostanu na biljci, ona više energije usmjerava u dozrijevanje sjemena, a manje u stvaranje novih plodova.

7. Ne ostavljajte prazne gredice gole

Nakon berbe ranih kultura, prazne gredice brzo se isušuju i zarastaju u korov. Ako ih ne planirate odmah ponovno zasijati, možete ih prekriti malčem ili posijati biljke za zelenu gnojidbu.

Tako tlo ostaje zaštićeno, živo i spremno za nove kulture u drugom dijelu sezone.

Priprema vrta za ljeto ne mora biti zahtjevna. Dovoljno je redovito zalijevati, čuvati vlagu u tlu, uklanjati korov, pratiti biljke i reagirati na vrijeme.

Nemate vrt? Nema problema. Mikrozelenje je jedan od najjednostavnijih načina da tijekom cijele godine uzgajate nešto svježe, ukusno i hranjivo — čak i ako imate samo kuhinjski prozor, balkon ili malu policu uz svjetlo.

Mikrozelenje su mladi izdanci povrća, začinskog bilja i žitarica koji se beru vrlo rano, kada razviju prve listiće. Iako su sitni, ovi mali zeleni izdanci puni su okusa, boje i hranjivih tvari, pa su odličan dodatak svakodnevnoj prehrani.

Najveća prednost mikrozelenja je brzina. Ovisno o vrsti, za berbu može biti spremno već za 7 do 15 dana nakon sjetve. To ga čini idealnim za sve koji žele brzo vidjeti rezultat svog uzgoja.

Osim toga, ne treba vam puno prostora ni posebna oprema. Dovoljna je plitka posudica s rupicama za odvod viška vode, tanak sloj supstrata, kvalitetno sjeme i malo pažnje oko vlage i svjetlosti.

Što možete uzgajati kao mikrozelenje?

Za početnike su odličan izbor suncokret, grašak i rotkvice jer brzo rastu i jednostavnije su za uzgoj. Možete uzgajati i brokulu, ciklu, blitvu, crveni kupus, bosiljak, vlasac, pšeničnu travu i druge vrste. Važno je koristiti kvalitetno ekološko, zdravstveno ispravno i netretirano sjeme, osobito zato što se mikrozelenje konzumira vrlo mlado i svježe. Sjeme za mikrozelenje iz naše ponude ispitano je na prisustvo bakterija i gljivica pa možete biti sigurni da ćete uzgojiti i jesti zdrave biljke.

Kako ga posijati?

U plitku posudicu stavite tanak sloj vlažnog supstrata. Sjeme ravnomjerno rasporedite po površini i lagano ga pritisnite. Neke krupnije sjemenke, poput graška ili suncokreta, dobro je prije sjetve namočiti nekoliko sati kako bi brže i ujednačenije niknule.

Nakon sjetve sjeme nježno navlažite, najbolje raspršivačem. Posudicu držite na toplom mjestu dok biljčice ne niknu, a zatim im osigurajte dovoljno svjetla. Supstrat treba biti stalno vlažan, ali ne premokar, kako ne bi došlo do pojave plijesni. Više o uzgoju mikrozelenja pročitajte u tekstu Mikrozelenje - kako uzgojiti grašak.

Kada se bere?

Mikrozelenje se bere kada biljčice narastu nekoliko centimetara i razviju prve listiće. Reže se škarama ili oštrim nožićem, neposredno iznad supstrata.

Najbolje ga je koristiti svježe — u salatama, sendvičima, juhama, namazima, smoothiejima ili kao jestivi ukras na gotovim jelima. Ako ga čuvate u hladnjaku, nemojte ga prati unaprijed, nego tek prije konzumacije kako bi dulje ostalo svježe.

Uz samo malo prostora i nekoliko dana strpljenja, možete imati svježe zelenilo uvijek pri ruci. 

Za početak odaberite kvalitetno, netretirano sjeme iz našeg webshopa i isprobajte uzgoj mikrozelenja kod kuće.

Iako je glavna proljetna sjetva iza nas, lipanj još uvijek nudi puno mogućnosti. Sada već jasno vidimo što je lijepo niknulo, što je slabije uspjelo, ali i koje su mlade biljčice bile posebno zanimljive puževima. Zato je početak mjeseca odličan trenutak za ponovnu sjetvu, popunjavanje praznih mjesta i dopunu gredica.

U lipnju se još mogu sijati niske mahune, grah, mrkva, peršin, blitva, ljetne salate, radič, endivija, komorač, crna rotkva, repa, daikon, kinesko zelje i razne lisnate mješavine. Još uvijek stignete obaviti kasniju sjetvu krastavaca i tikvica.

Mahune se mogu sijati u više navrata kako bi se produljila sezona berbe. Krastavci vole toplinu i vlagu, a ako imate manje prostora, dobro ih je uzgajati uz potpornu mrežu. Tikvicama treba ostaviti dovoljno mjesta jer razvijaju bujne biljke.

Blitva je odličan izbor jer se može često brati dok su listovi mladi, a dobro podnosi i hladnije dane kasnije u sezoni.

Začinsko bilje i cvijeće

Lipanj je dobar trenutak i za sjetvu začinskog bilja koje voli toplinu i sunce, poput bosiljka, origana, kadulje, vlasca i majčine dušice. Začinsko bilje ne traži puno prostora, pa ga možete uzgajati u teglama, na balkonu ili uz rubove gredica.

Kod sitnog sjemena preporučujemo sjetvu u tegle ili posudice. Sjeme samo lagano rasporedite po površini supstrata i nježno pritisnite, bez dubokog zatrpavanja. Kada biljčice ojačaju, možete ih presaditi na stalno mjesto u vrtu.

Ovakav način sjetve posebno je praktičan jer sitno sjeme na otvorenom često nestane — raznesu ga mravi, ispere kiša ili ga jednostavno više ne pronađemo tamo gdje smo ga posijali. Ne zaboravite ni cvijeće. Ono u eko vrtu nije samo ukras — privlači pčele, oprašivače i korisne kukce, a vrt čini življim, ljepšim i otpornijim.

Pripremite gredice za novu sjetvu

Kako se prazne gredice na kojima su rasle rane kulture poput salate, mladog luka, rukole, boba ili graška, očistite ih od korova, dodajte kompost ili organsko gnojivo i krenite s novom sjetvom.

Nakon nicanja biljke je dobro malčirati sijenom, slamom ili pokošenom travo. Malč pomaže zadržati vlagu u tlu, smanjuje rast korova i sprječava stvaranje tvrde pokorice nakon zalijevanja ili kiše.

Ne ostavljajte tlo prazno

Ako se tijekom lipnja oslobode gredice koje ne planirate odmah ponovno zasijati, nemojte ih ostaviti gole. Prazno tlo ljeti se brzo isušuje, zagrijava i lako zarasta u korov.

U tom slučaju možete posijati biljke za zelenu gnojidbu, poput heljde ili gorušice. One brzo rastu, prekrivaju tlo, stvaraju zelenu masu i pomažu da gredica ostane zaštićena do sljedeće sadnje.

Uz malo planiranja, redovito zalijevanje i zaštitu tla, vrt može ostati aktivan, zelen i produktivan kroz cijelo ljeto.

Krastavce možemo uzgojiti na dva načina: iz presadnica ili direktnom sjetvom u vrt. Oba načina su dobra, samo je važno ne žuriti jer krastavci vole toplinu i vlagu, a hladno tlo i mraz im mogu jako naštetiti.

Uzgoj krastavaca iz presadnica

Mi najviše volimo krastavce sijati u male tegle, a kada biljke porastu i ojačaju, presaditi ih na gredice. Ovaj način je praktičan jer mlade biljke lakše pratimo, zalijevamo i štitimo dok su još osjetljive.

Presadnice se presađuju na otvoreno tek kada prođe opasnost od mraza i kada je tlo dovoljno toplo. Na kontinentalnom području najbolje ih je saditi u vrt u drugoj polovici svibnja. Ako su najavljene niže temperature, biljke treba zaštititi agrotekstilom, kantama ili manjim tunelom.

Prije presađivanja dobro je namočiti korijen i tlo u koje se biljka sadi. Nakon sadnje krastavce treba obilno zaliti kako bi se zemlja slegnula oko korijena i kako bi se biljke lakše primile.

Presadnice se sade na približno istu dubinu na kojoj su rasle u teglici. Nemojte ih saditi preduboko.

Direktna sjetva krastavaca u vrt

Krastavce možemo sijati i direktno u vrt. Kod ovog načina najvažnije je pričekati da se tlo dobro zagrije. Ako se sjeme posije u hladnu zemlju, klijanje će biti sporije, a mlade biljke mogu stradati od niskih temperatura.

Gredica treba biti rahla, vlažna i pripremljena. Sjeme se sije na dubinu od 1 do 3 cm. Možete staviti dvije do tri sjemenke zajedno, a kad biljčice niknu i ojačaju, ostavi se najjača.

Nakon sjetve tlo treba lagano zaliti, ali ne jakim mlazom da sjeme ne ode preduboko u zemlju. Ako su noći još hladne, mjesto sjetve može se prekriti agrotekstilom ili tankim slojem pokošene trave dok biljke ne niknu.

Razmak sadnje krastavaca

Razmak ovisi o vrsti krastavca. Kornišoni se sade gušće, na razmak od oko 30 do 40 cm između biljaka, jer imaju sitnije plodove i beru se mladi.

Salatni krastavci trebaju više prostora, pa ih je bolje saditi na razmak od oko 50 do 70 cm između biljaka. Između redova ostavite 80 do 100 cm, posebno ako krastavci rastu po tlu. Savjetujemo da ih uzgajate uz mrežu jer će zauzeti manje mjesta, plodovi će biti čišći, a biljke prozračnije. Dobra prozračnost jako je važna jer pomaže u sprječavanju razvoja pepelnice i plamenjače krastavca.

Malčiranje, zalijevanje i zaštita

Ispod krastavaca je dobro staviti malč od slame, sijena ili prosušene trave. Malč zadržava vlagu u tlu, smanjuje rast korova i sprječava da se plodovi prljaju zemljom.

Krastavce treba redovito zalijevati, najbolje uz korijen. Voda ne smije biti prehladna; najbolja je voda iz vrtne pumpe ili ona koja je malo odstajala i ugrijala se na vanjskoj temperaturi.

Najveći neprijatelji tek posađenih krastavaca su puževi. Mlade biljke treba redovito pregledavati, posebno nakon kiše i navečer, jer puževi mogu napraviti veliku štetu u jednoj noći.

Koje krastavce odabrati?

Najpoznatiji su mali kornišoni, koji se najčešće koriste za kiseljenje, i salatni krastavci, koji se jedu svježi. Postoje i neobičnije sorte, poput bijelih, okruglih ili dugih azijskih, koje su zanimljive ako u vrtu volite isprobati nešto drugačije. U našoj ponudi možete pronaći ekološko sjeme različitih sorti krastavaca, odaberite sortu koja najbolje odgovara vašem vrtu i načinu korištenja.

Uz dovoljno topline, vlage i malo pažnje u početku, krastavci će se brzo primiti i kasnije dati obilje svježih, hrskavih plodova u kojima ćete uživati cijelo ljeto. A ako urod bude bogat, naravno, bit će ih dovoljno i za zimnicu.