Armenski krastavac – neobičan, ukusan i bez gorčine
Armenski krastavac – neobičan, ukusan i bez gorčine
Ako volite eksperimentirati u vrtu i tražite biljku koja donosi nešto drugačije, armenski krastavac pravi je izbor za vas. Iako se uzgaja i konzumira poput krastavca, zapravo je riječ o posebnoj sorti dinje (Cucumis melo).
Armenski krastavac je rana sorta koja dozrijeva za otprilike 70 dana, što ga čini izvrsnim izborom za ranu berbu, ali i za kasniju sjetvu. Plodovi su dugački od 40 cm do čak 1 metra, svijetlo zelene boje, s vrlo tankom, glatkom kožicom bez bodlji. Za razliku od običnih krastavaca, armenski krastavac je poznat po svojem osvježavajućem okusu, a posebno je popularan među vrtlarima zbog toga jer mu plodovi nikad nisu gorki.
Kako uzgojiti armenski krastavac
Sjetva u zaštićenom prostoru počinje već u ožujku, a na otvoreno od svibnja. Preporučuje se sijati 2-3 sjemenke u male kućice na dubinu od oko 3 cm, u rahlu i nagnojenu zemlju. Voli redovito zalijevanje, no treba biti oprezan zbog moguće pojave gljivičnih bolesti u uvjetima prekomjerne vlage ili loše cirkulacije zraka.
Armenski krastavac može se uzgajati na mreži ili izravno na tlu, uz razmak između biljaka od približno 90 cm u redu i 130 cm između redova, kako bi imao dovoljno prostora za rast.
Berba je jednostavna i treba se obavljati redovito dok su plodovi još mladi i tanki, jer tada imaju najbolji okus i teksturu. Plodovi su izvrsni za svježu upotrebu u salatama, kao i za osvježavajuće ljetne napitke ili priloge jelima.
Uz malo pažnje i povoljne uvjete, armenski krastavac može biti vrlo rodna i zahvalna biljka, otpornija na bolesti od mnogih drugih sorti. Osim izvrsnog okusa, svojim dugim, vijugavim plodovima daje i poseban, dekorativan izgled svakom vrtu.
Galerija slika
