Sjetva mrkve: pravilna priprema tla je ključ
Sjetva mrkve: pravilna priprema tla je ključ
Ako vam je mrkva dosad bila kratka, iskrivljena ili razgranata, razlog je najvjerojatnije bilo zbijeno i teško tlo. Da bi razvila pravilan korijen, mrkva traži rahlu, prozračnu i duboku zemlju bez prepreka.
Zašto je tlo toliko važno?
Mrkva razvija glavni korijen koji raste okomito u dubinu, i ako naiđe na kamen, grudu, zbijenu zemlju – odmah skreće, grana se ili prestane rasti. Zato je priprema tla najvažniji korak u uzgoju mrkve.
Tlo treba razrahliti vilama kako bi sačuvali strukturu tla i poboljšali prozračnost. Uklonite sve veće kamenje, korijenje i grude zemlje. Ako imate tešku glinenu zemlju, dodajte pijesak i kompost kako biste poboljšali strukturu tla. Humusno ili laganije tlo, pogodno je za uzgoj rane mrkve (one mlade za pušleke), a teža tla dobra su za kasne sorte, koje su i veće.
Mrkva se može uzgajati i u vrtu u kojem se tlo samo malčira i obogaćuje kompostom. Ključno je da gornji sloj bude rahli i bez kamenčića, a sjetva se obavlja direktno u sloj komposta.
Kako pravilno posijati?
Nakon što ste tlo dobro pripremili i izravnali površinu, napravite plitke brazde dubine oko 1 cm. Sjeme mrkve je vrlo sitno – pospite ga pažljivo, kao da solite, ili ga pomiješajte s pijeskom za ravnomjerniju sjetvu. Između redova ostavite 20–30 cm razmaka. Pokrijte tankim slojem zemlje, lagano pritisnite dlanom ili daskom i nježno zalijte.
Klijanje može trajati i do 20 dana, pa je važno održavati vlagu. Preporučuje se pokriti tlo agrotekstilom koji pomaže zadržati vlagu i štiti od isušivanja. Kad biljčice razviju 2–3 prava lista, prorijedite ih tako da između svake ostavite 4–5 cm razmaka.
Prirodna zaštita i dobri susjedi
Mrkva ima nekoliko prirodnih neprijatelja, a najpoznatija je mrkvina muha (Psila rosae), čije ličinke napadaju korijen i uzrokuju crnilo, trulež i loš rast. Sadnja luka, vlasca, nevena ili kopra u blizini dezorijentira mrkvinu muhu i otežava joj pronalazak biljke. Posebno se učinkovitim pokazalo izmjenično saditi redove mrkve i luka – ova metoda poznata je u tradicionalnim vrtovima.Osim toga, neven privlači korisne kukce poput parazitskih osica koje se hrane štetnicima, a kopar potiče rast mrkve i poboljšava tlo.
Kada vaditi mrkvu?
Većina sorti mrkve dozrijeva u roku od 70 do 100 dana, ovisno o vrsti i vremenskim uvjetima. Ako niste sigurni je li mrkva spremna za vađenje, lagano odgrnite zemlju uz vrh korijena – ako je debljina zadovoljavajuća, možete započeti s berbom. Mrkvu je najlakše vaditi dan nakon kiše ili zalijevanja, kada je tlo mekano i vlažno – manje su šanse da pukne ili se ošteti.
Ako je zemlja ipak suha i tvrda, koristite vile s bočne strane reda kako biste omekšali tlo prije vađenja. Mrkvu nemojte prati ako ju planirate skladištiti, već je samo otresite od zemlje i odrežite lisnu masu – tako dulje ostaje svježa.
Uzgoj mrkve nije zahtjevan, ali na težim tlima traži pažljivu pripremu. Imati vlastitu ekološku mrkvu u vrtu, svježu i pri ruci kad god vam zatreba, pravo je zadovoljstvo.
Odaberite ekološko sjeme mrkve koja vam najviše odgovara – dugačku, okruglu, žutu, narančastu, ljubičastu ili bijelu – i uz malo truda uživajte u slatkim mrkvicama koje ste sami uzgojili.
Galerija slika
