Domaći pripravci za zaštitu bilja – i gdje često griješimo
Domaći pripravci za zaštitu bilja – i gdje često griješimo
Visoke temperature i kišno razdoblje povećavaju rizik za razvoj gljivičnih oboljenja u vrtu. Sve više vrtlara okreće se sredstvima za koja se misli da nisu štetna za okoliš i biljke, no treba biti vrlo pažljiv s primjenom. Među najpoznatijim „domaćim“ pripravcima su razne kombinacije sode bikarbone i deterdženta, a mnogi ljudi koriste mlijeko, te pripravke od preslice ili koprive.
Donosimo vam pregled najčešće korištenih domaćih sredstva za prevenciju bolesti, ali i najčešće pogreške koje mogu oštetiti biljke.
Soda bikarbona
Jedan od najčešćih pripravaka protiv plamenjače i pepelnice je mješavina sode bikarbone i deterdženta. Djeluje tako da mijenja pH na površini lista i time otežava razvoj gljivica. No, kako bi pripravak bio učinkovit i siguran za biljke, važno je poštivati točan omjer. U litru vode – idealno kišnice – dodaje se pola čajne žličice sode bikarbone i samo jedna kap deterdženta. On pomaže da se soda bolje rasprši i zadrži na listovima.
Pripravak se koristi isključivo preventivno, a ne na biljkama koje su već jako zaražene. Najčešće greške uključuju stavljanje previše sode ili previše agresivnih deterdženata za suđe koji sadrže mirise i jake kemikalije – takvi proizvodi mogu doslovno “spržiti” lišće.
Češnjak i mlijeko – prirodna pomoć iz kuhinje
Kombinacija češnjaka i mlijeka ima snažno antibakterijsko i antigljivično djelovanje, štiti listove i jača biljke. Pet zgnječenih češnjeva pomiješa se s litrom domaćeg, neprerađenog mlijeka i četiri litre vode, ostavi da odstoji 12 do 24 sata, procijedi i koristi za prskanje biljaka.
Čaj od preslice – biljka koja jača biljke
Preslica se koristi za jačanje otpornosti biljaka i pomaže u zaštiti od kovrčanja breskve, krastavosti jabuke, hrđe, pepelnice i raznih štetnika.
Za pripremu, 100 grama svježe preslice kuha se 30 minuta u litri vode, zatim se ohladi, procijedi i razrijedi u omjeru 1:5. Biljke se prskaju svaka tri do četiri dana, posebno u razdobljima povećane vlage[A2] , kada je rizik od bolesti povećan.
Rajčice su osjetljive, pa ih je dovoljno prskati samo dva do tri puta tijekom sezone, najbolje u ranim fazama rasta, dok još nema plodova.
Kopriva – prirodna zaštita i gnojivo
Kopriva se često koristi u ekološkoj poljoprivredi kao tekuće gnojivo i kao sredstvo za prevenciju gljivičnih bolesti. Zbog visokog sadržaja dušika i željeza, jača otpornost biljke i potiče rast.
Za pripremu gnojiva od koprive, koristi se jedan kilogram svježe ili 200 grama osušene koprive, koja se potopi u deset litara vode. Smjesa se ostavi da fermentira između sedam i četrnaest dana, ovisno o temperaturi – ljeti brže, u proljeće i jesen sporije. Svakodnevno se miješa, a fermentacija je gotova kada prestane pjenušanje. Nakon toga, pripravak se procijedi i razrjeđuje u omjeru 1:10 prije zalijevanja biljaka, koje se obavlja jednom tjedno.
Za prskanje protiv lisnih uši i prevenciju, koristi se isti omjer koprive i vode – kilogram svježe koprive na deset litara vode – ali se pripravak ostavi da odstoji samo 12 do 24 sata, bez fermentacije. Nakon tog vremena, žareće tvari koprive se još nalaze u otopini i djeluju kao prirodni insekticid. Pripravak se procijedi i koristi odmah, bez razrjeđivanja, prskanjem po listovima biljaka.
Kako pravilno koristiti prirodne pripravke
Prirodna rješenja za zaštitu biljaka iznimno su vrijedna u ekološkoj poljoprivredi, no samo ako se koriste promišljeno i pažljivo. Ako vaša rajčica nakon tretiranja pocrni, nemojte odmah odustati – isperite lišće kišnicom, uklonite jako oštećene listove i dajte biljci vremena za oporavak.
Prskanje treba obaviti rano ujutro ili navečer, kada nema jakog sunca, a temperature su niže. Kombinacija sunčeve topline, sode i deterdženta može vrlo brzo izazvati opekline na listovima.
Ako želite izbjeći oštećenja, najvažnije je prvo testirati pripravak na nekoliko listova i pričekati 24 sata. Prskajte uvijek kada nema sunca, i nikada ne prelazite preporučene omjere. Također, izbjegavajte primjenu na mladim, tek izniklim biljkama, koje su posebno osjetljive.
Nemojte pretjerivati s pripravcima!
Prskanje svaki dan ili više puta tjedno, bez promišljanja i pauze, često napravi više štete nego koristi. Površina lista gubi prirodnu ravnotežu, a biljka postaje još osjetljivija.
Problem je što ljudi danas samo žele prskati – brzo i odmah – umjesto da se bave onim što biljke zaista trebaju: živo, plodno tlo, biološku raznolikost i strpljivu ruku.
