Aromatične vrtne jagode
Aromatične vrtne jagode
Ljeto je najbolje vrijeme za sadnju jagoda. Što se ranije počnu saditi, to će biti veći urod tijekom prve godine. Za sadnju odaberite sunčano, ali zaštićeno mjesto. Tlo neka bude bogato humusom, rahlo i vlažno. Grah i krumpir za sobom ostavljaju rahlo tlo pa su kao takvi dobre pretkulture za jagode. Ako je tlo u koje planirate saditi jagode teško i vrlo vlažno, jagode sadite na gredicu na humke.
Za prvu sadnju važno je odabrati dobre sorte! Želite li sorte koje rode jednom ili više puta? Hoćete velike i sočne ili male i aromatične jagode? Izbor je na Vama! Vrtne jagode koje rode samo jednom daju plodove u rano ljeto. Sorte koje rode više puta, plodove daju na rano ljeto i na jesen. Jagode mjesečarke donose plodove od lipnja pa sve do kasne jeseni.
Kod sadnje je bitno da ne sadite preduboko niti preplitko, korijen mora uvijek biti u zemlji, a pupoljak biljke iznad zemlje. Redovi moraju biti dovoljno razmaknuti (50 – 60 cm), a razmak između biljaka neka bude 25 – 30 cm. Široki međuprostor kod sadnje ima prednost jer se mogu saditi mješovite kulture koje pridonose zdravlju jagoda. Dobri susjedi za mješovite kulture su poriluk, niski grah, luk, salata i špinat.
Nakon sadnje, jagode polijte gnojivom od koprive. Kako bi jagodama dali dašak šumskog tla, gredicu malčirajte polurazgrađenim lišćem ili drvenim otpacima. Sitne grančice, komadići kore i iglice, stvorit će jagodama prirodnu osnovu na kojima će one razvijati aromatične plodove koji će Vas svojom aromom vraćati u djetinjstvo.
Ako tlo malčirate i tako ga održavate vlažnim i rahlim, potrebno je vrlo malo okopavanja i pljevljenja. Na taj način nećete oštetiti plitko korijenje jagoda. Tijekom sušnog razdoblja, jagode je potrebno zalijevati ujutro, odstajalom vodom u području korijena. Zalijevanjem navečer i zalijevanjem po listovima povećava se mogućnost gljivičnih oboljenja. U vrijeme zriobe jagoda tlo oko njih prekrijte čistim materijalom kako bi plodovi ostali čisti te se kao takvi mogli brati i jesti.
Od štetnika se najčešće javljaju lisne uši, grinje i jagodina pipa, a od bolesti lista i ploda značajna je trulež (Botrytis), bijela i crvena pjegavost, pepelnica i antraknoza. Pošto su jagode jako osjetljive na gljivična oboljenja, najbolje bi bilo (nakon berbe) jagodama odrezati lišće, pritom paziti da se ne ošteti srce. Uklonite i sve suvišne vitice jer one samo oduzimaju hranjiva.
Starim je biljkama nakon berbe potrebna dohrana jer će tijekom sljedećih mjeseci stvarati cvjetne pupove za sljedeću godinu, intenzivno će rasti korijenje i lišće. Vrijeme za stvaranje novih gredica je kad prirod značajno oslabi.
Za preventivnu zaštitu jagode prskajte juhom od preslice, a za zalijevanje koristite koprivino tekuće gnojivo koje možete pomiješati s juhom od luka.
Svježi plodovi izvor su vitamina C, sadrže i magnezij, željezo, kalcij, kalij i silicij.
Djeluju na mokraćni trakt i imaju diuretičko djelovanje.
Izvor slike: www.agroklub.com
Ekološka poljoprivreda - Sve