Stanje ekološke poljoprivrede
Stanje ekološke poljoprivrede
Ekološka poljoprivreda u zadnjih nekoliko godina doživljava sve veći procvat širom svijeta. Zbog sve izraženijih negativnih aspekata kapitalno intenzivne klasične poljoprivrede u vidu negativnih ekoloških, gospodarskih i socijalnih posljedica uzrokovanih masovnom proizvodnjom te specijalizacijom i standardizacijom proizvoda, pojačano je zanimanje za alternativne pristupe poljoprivrednoj proizvodnji, posebno ekološkoj. Ovaj se porast, kako u svijetu tako i u RH, očituje u povećanju broja proizvođača ekoloških proizvoda, ali i površinama pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom.
Ekološka proizvodnja u Europskoj Uniji
Ukupna površina pod ekološkom proizvodnjom u zemljama članicama EU je 2016. iznosila 11 931 589 hektara. Porast od 2012. do 2016. godine je 18,7%. U tom razdoblju najveći porast površine pod ekološkom proizvodnjom imale su Hrvatska i Bugarska, preko 100%.
Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u Hrvatskoj je 2012. godine bilo registrirano 1.528 ekoloških poljoprivrednih proizvođača, dok je u 2013. godini taj broj porastao na 1.864 proizvođača, a u 2016. godini na 3.546 proizvođača. Također prema dostupnim podacima 2012. godine je 31.903,59 ha bilo pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno 2,45% od ukupnog korištenog poljoprivrednog zemljišta, dok podaci za 2016. godinu bilježe porast prema kojem je pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom 93.594 ha odnosno 6.7% od ukupnog korištenog poljoprivrednog zemljišta.
Prema podacima za biljnu proizvodnju 2016. godine u strukturi poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom prevladavale su oranice s 44. 147 ha, livade i pašnjaci na 39.089 ha potom voćnjaci s 7.814 ha, nakon čega slijede nasadi ljekovitog bilja s površinom od 4.226 ha. Ekološki nasadi maslina prostiru se na površini od 1.536 ha, vinogradi na 1.119,16 ha, dok su najmanje površine zabilježene za ekološki uzgoj povrća (samo 323 ha) te šume, odnosno neobrađeno zemljište korišteno za pčelinju pašu, samoniklo bilje i šumske plodine (20 ha).
Prema podacima za ekološku stočarsku proizvodnju 2016. godine najviše su se uzgajale ovce sa 50.135 komada, nakon čega slijede goveda sa 14.442 komada, perad sa 3.388 komada te pčele odnosno košnice sa 2.065 komada. Ekološko stočarstvo također bilježi uzgoj koza sa 3.080 komada, kopitara sa 1.753 komada te svinja sa 1.083 komada, dok je ekološki uzgoj kunića najmanji sa samo 5 komada.
Navedeni podaci ukazuju na kontinuiran porast ekološke poljoprivredne proizvodnje koji je u skladu s donesenim „Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016. godine“ čiji je osnovni cilj povećanje udjela površina pod ekološkom poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj.
Unatoč povećanju ekološke poljoprivredne proizvodnje, agroekološki resursi Hrvatske omogućuju ekološku proizvodnju u mnogo većem postotku. Jačanje ekološke svijesti i tendencija prema zdravijem načinu života dovode do pozitivnih pomaka na tržištu ekoloških proizvoda. Potražnja za ekološkim proizvodima u Hrvatskoj je u stalnom porastu, no veliki problem još uvijek predstavlja premala informiranost potrošača koji sve lokalne proizvode poistovjećuju s ekološkim, nedovoljno kontrolirano tržište što dovodi do zloupotrebe eko znaka od strane trgovaca, loše organizirano tržište i slaba raznolikost ekoloških proizvoda.
Kako bi ekološka proizvodnja i dalje rasla potrebno je raditi na razvoju tržišne infrastrukture, provoditi marketinške aktivnosti i akcije kojima bi se promovirao ekološki pristup poljoprivrednoj proizvodnji kao pravilan odabir za društvo i okoliš te uložiti veće napore u nadzor ekoloških proizvoda.
Izvor informacija: https://www.dzs.hr, https://ec.europa.eu, http://www.mps.hr
Ekološka poljoprivreda - Sve