Kako suzbiti puževe na ekološki način

Kako suzbiti puževe na ekološki način

Topla ljeta i proljeća s dosta oborina i blage zime pogoduju sve većoj pojavi puževa u zadnjih nekoliko godina. Puževi su izuzetno aktivni pri vlažnom i kišovitom vremenu te zadaju velike brige vrtlarima. Hrane se lišćem, stabljikom i plodovima većine vrsta povrća od salate, paprika, mahuna, jagoda do cvjetnih vrsta poput ljubičice, ciklame, ljiljana, perunike i sl.

Najčešće štete u vrtu rade puževi golaći, posebno crveni puž golać (Arion rufus), španjolski puž golać (Arion lusitanicus), te mali sivi golać (Deroceras reticulatum). Štete izazivaju i puževi s kućicom poput velikog vinogradnjaka (Helix pomatia).

sl. 1 Crveni puž golać
sl 2. Španjolski puž golać

Njihova prisutnost uočava se po velikim kružnim grizotinama i sluzavom srebrnasto sjajnom tragu na biljkama ili tlu. Sluzavim tragom puževi izazivaju onečišćenje proizvoda, dok su grizotine ulazna vrata za razne patogene mikroorganizme.

Kako bi Vam puževi zadavali što manje muke, donosimo Vam korisne savjete kako ih se riješiti na ekološki prihvatljiv način.

Da bi populaciju puževa u Vašem vrtu sveli na minimum važno je poznavati njihovo biologiju. Danju se skrivaju pod biljnim ostacima, korom drveta , između grudica zemlje , tamo gdje je veća vlažnost koja im je potrebna za održavanje sluzavog pokrova na njihovom tijelu. Na površinu izlaze noću. Puževi su dvospolci i odlažu jaja od ranog proljeća do kasne jeseni. Za svog života mogu odložiti vrlo veliki broj jaja (i do 800) u pukotine, pod zemlju, uz korijenje i gomolje biljaka koje vole jesti.  Jajašca izgledaju kao sitni bijeli biseri i ako ih vidite, uništite ih.

Radi preventive, na jesen obrane gredice treba dobro poravnati, a rano na proljeće treba češće prekopavati zemlju kako bi promrzla odložena jajašca.

Puževi ne vole sve biljne vrste pa takve vrste sadite oko ruba gredice. Od povrtnih vrsta izbjegavaju češnjak i crveni luk, a kumin, kadulja, paprat, mak i hren odbijaju ih svojim intenzivnim mirisom. Navedene biljke koje tjeraju puževe možete iskoristiti i za pokrivanje tla oko ugroženih biljaka.

Uz gredice sadite žive mamce poput kadife. Kada puževi osjete miris kadife radije će se počastiti njome nego povrćem u unutrašnjosti povrtnjaka.

Presadnice povrća možemo zaštititi od napada puževa upotrebom juhe od begonija. Usitnite jednu biljku begonije, prelijte s 10 litara vode i ostavite da odstoji 2 sata. Ocijeđenom juhom potapaju se presadnice prije sadnje ili se njome zalijevaju nakon sadnje.

Puževi danju miruju pa zalijevajte biljke ujutro kako bi se do večeri stigle osušiti.

Posipajte talog od kave po gredicama jer ga puževi izbjegavaju.Time ćete i nahraniti gliste koje će Vam zauzvrat lagano pognojiti zemlju.

Ekološki najprihvatljivije rješenje je puževe sakupljati ručno u kasnim večernjim i ranim jutarnjim satima. Sakupljene puževe moguće je uništiti dodavanjem soli ili pak ih možemo zaliti vrućom vodom. Takvom ohlađenom i procijeđenom tekućinom možemo poprskati biljke i takve biljke puževi ne napadaju.Nedostatak korištenja takvog pripravka je da biljke poprimaju miris puževa pa ga nije preporučljivo koristiti na vrstama koje se konzumiraju u svježem stanju kao npr salate.

Sakupljene puževe moguće je i spaliti te pepelom posipati gredice. Miris pepela po pužu odbija puževe, a sam pepeo nagriza stopalo puža.

Oko gredica postavite barijere koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu pa se tijelo puža isuši i on ugiba. Rubove uz gredicu nasipajte dijatomejskom zemljom, piljevinom, ljuskama jaja, pijeskom, borovim iglicama ili pepelom. Takve prepreke su učinkovite tako dugo dok na sebe ne navuku vlagu.Vrlo često se kao barijera koristi sol no sol dovodi do zaslanjivanja tla pa ta barijera nije ekološki prihvatljiva.

Gredice možete ograditi rubnicima od lima koji je s vanjske strane savinut prema dolje. Kod postavljanja takvih ograda pazite da se puževi ne nalaze unutar gredice. Manje površine vrta ili pojedine biljke možete okružiti žicom od bakra. Sluzavi će puž u dodiru s bakrenom žicom doživjeti lagani električni šok, okrenuti s i otići.

Za ulov puževa koristite trapove i lovne zamke. U večernjim satima u vrt stavite dasku, karton, slamu, deblju vlažnu tkaninu ili biljne ostatke i ujutro ćete ispod naći puževe koje treba skupiti i odnijeti s vrta.

Ukopajte u tlo lovne posude tako da rub posude bude 1cm iznad površine tla. Za posude možete koristiti plastične čaše od jogurta ili konzerve koje napunite biljnim ostacima, voćem ili pak ulijte unutra sirutku i poklopite.

Miris piva jako privlači puževe pa u lovne posude možete uliti i pivo. Miris piva će namamiti puževe da uđu, ali neće moći izaći.Posude se trebaju redovito pregledavati i prazniti.

Slika 3. Lovna posuda napunjena pivom

Prirodni neprijatelji puževa su krtice, ježevi, žabe, ptice, kokoši, patke, zmije…

Krtica se hrani puževima, gujavicama i drugim vrstama beskičmenjaka pa je jako korisna i poželjna u vrtu. Jež je također vrlo korisna životinja u Vašem vrtu, osim puževima hrani se kukcima i glodavcima. Kokoši, patke i guske nanose štete u vrtu no ako im povremeno damo slobodu kretanja uvelike mogu smanjiti populaciju puževa. Ako ste u mogućnosti nabavite indijske patke trkačice, one se hrane puževima a povrće u vrtu ne oštećuju. Korisni kukci iz porodice trčaka hrane se jajima puževa i samim puževima pa i oni doprinose smanjenju njihove populacije.

Izvor slika: http://www.agroklub.com/

  Ekološka poljoprivreda - Sve