Što još stignemo sijati? Savjeti za jesenske radove u vrtu
Što još stignemo sijati? Savjeti za jesenske radove u vrtu
Može li se krajem listopada još nešto posijati ili je bolje pričekati proljeće? Odgovor ovisi o tome što želimo uzgajati, gdje se naš vrt nalazi i kakve vremenske uvjete možemo očekivati.
Matovilac, špinat i neke azijske salate dobro podnose hladnoću, ali to ne znači da će jednako uspješno nicati i rasti na otvorenom u Međimurju i Dalmaciji. A ako više ne planirate sijati povrće, prazne gredice možemo iskoristiti za zelenu gnojidbu i tako se pobrinuti za tlo prije sljedeće sezone.
Matovilac, špinat i rotkvice – provjereni izbor za hladnije dane
Matovilac je jedna od najzahvalnijih kultura za jesenski vrt. Dobro podnosi niske temperature, ne zauzima mnogo prostora i ima blag, pomalo orašast okus. U kontinentalnoj Hrvatskoj obično se sije od kraja kolovoza do sredine listopada. Ako ste propustili taj termin, za kasniju sjetvu bolje je odabrati zaštićen prostor. Tijekom zime njegov se rast može gotovo zaustaviti, a nastavlja se kada u proljeće zatopli.
Špinat također voli hladnije vrijeme, a određene ozime sorte mogu prezimiti i nastaviti rasti u proljeće. Za kasnu jesensku sjetvu na kontinentu sigurniji je izbor negrijani plastenik, dok je u priobalju, ovisno o vremenskim uvjetima, moguća i sjetva na otvorenom. Naš špinat već lijepo napreduje u plasteniku.
Rotkvice su još jedna zanimljiva kultura za jesenski uzgoj. Vole svježije vrijeme, brzo rastu i ne zahtijevaju mnogo prostora. Iako imaju kratku vegetaciju, tijekom hladnijih dana rast im se usporava pa na berbu možemo čekati dulje nego u proljeće ili ranu jesen.
Azijske salate – zanimljivi okusi za hladnije dane
Ako volite isprobavati nešto novo, preporučujemo da upoznate azijske salate poput mizune, tatsoija i pak choija. Iako na njih nismo navikli kao na naše tradicionalne salate, u Lokvini ih uzgajamo već nekoliko godina i smatramo ih vrlo vrijednim dodatkom našoj prehrani.
Mizuna ima nježne, blago pikantne listove, tatsoi se ističe tamnozelenim listovima blagog okusa, dok je pak choi odličan za kratko pirjanje i pripremu toplih jela.
Ove kulture dobro uspijevaju u hladnijem dijelu godine, no većinu je bolje sijati ranije u jesen. Za kasnu sjetvu zanimljiva je mizuna, posebno u zaštićenom prostoru, dok je za pak choi i tatsoi bolje pričekati sljedeću sezonu ako nemamo odgovarajuće uvjete za uzgoj.
Zelena gnojidba – posijte nešto i za zdravlje tla
Ne moramo uvijek sijati biljke koje ćemo kasnije ubrati. Neke uzgajamo upravo zato da bismo poboljšali tlo i pripremili ga za sljedeću sezonu. Zelena gnojidba ili sideracija način je zaštite i poboljšanja tla uzgojem biljaka koje ga prekrivaju, štite od erozije i ispiranja hranjivih tvari te nakon razgradnje doprinose povećanju organske tvari.
Za jesensko-zimsku sjetvu zanimljiva je kombinacija ozime raži i grahorice. Raž dobro podnosi hladnoću i razvija snažan korijenov sustav, dok grahorica, kao mahunarka, uz pomoć bakterija na korijenu može vezati dušik iz zraka.
Ipak, krajem listopada treba pripaziti na vrijeme sjetve. Ozima raž podnosi kasniju sjetvu od mnogih drugih pokrovnih usjeva, dok je grahorici potrebno više vremena da se razvije prije zime. Zato je za njihovu zajedničku sjetvu bolji raniji jesenski termin.
Više o prednostima ovog načina uzgoja pročitajte u tekstu Zelena gnojidba – zašto ne ostavljati gredice prazne.
Ne zaboravite ni na jesensku sadnju luka i češnjaka
Idealno je vrijeme za sadnju jesenskih sorti luka i češnjaka. Jesenskom sadnjom omogućujemo biljkama da razviju korijen prije zime, a u proljeće nastave s rastom. Uz malo sreće i povoljne uvjete, domaći mladi luk mogao bi se naći i na našem uskrsnom stolu!
Koje sorte odabrati i kakvo im tlo odgovara, pročitajte u našem članku Jesenska sadnja luka i češnjaka – koje sorte odabrati i na što pripaziti?
Bez obzira na to što sijete ili sadite, izbjegavajte premokro tlo i ne pretjerujte sa zalijevanjem. Imajte na umu da biljke tijekom zime rastu znatno sporije, pa kasna sjetva ne znači nužno i zimsku berbu.
Ako se ipak ne odlučite za sjetvu ili sadnju, gredice možete zaštititi slojem slame, zdravog lišća ili drugog organskog malča. Tako tlo neće ostati golo tijekom zime, a vi ćete već sada napraviti nešto korisno za svoj vrt.
Galerija slika
