Sezona je sadnje krastavaca: kako ih uzgojiti za bogat ljetni urod
Sezona je sadnje krastavaca: kako ih uzgojiti za bogat ljetni urod
Krastavce možemo uzgojiti na dva načina: iz presadnica ili direktnom sjetvom u vrt. Oba načina su dobra, samo je važno ne žuriti jer krastavci vole toplinu i vlagu, a hladno tlo i mraz im mogu jako naštetiti.
Uzgoj krastavaca iz presadnica
Mi najviše volimo krastavce sijati u male tegle, a kada biljke porastu i ojačaju, presaditi ih na gredice. Ovaj način je praktičan jer mlade biljke lakše pratimo, zalijevamo i štitimo dok su još osjetljive.
Presadnice se presađuju na otvoreno tek kada prođe opasnost od mraza i kada je tlo dovoljno toplo. Na kontinentalnom području najbolje ih je saditi u vrt u drugoj polovici svibnja. Ako su najavljene niže temperature, biljke treba zaštititi agrotekstilom, kantama ili manjim tunelom.
Prije presađivanja dobro je namočiti korijen i tlo u koje se biljka sadi. Nakon sadnje krastavce treba obilno zaliti kako bi se zemlja slegnula oko korijena i kako bi se biljke lakše primile.
Presadnice se sade na približno istu dubinu na kojoj su rasle u teglici. Nemojte ih saditi preduboko.
Direktna sjetva krastavaca u vrt
Krastavce možemo sijati i direktno u vrt. Kod ovog načina najvažnije je pričekati da se tlo dobro zagrije. Ako se sjeme posije u hladnu zemlju, klijanje će biti sporije, a mlade biljke mogu stradati od niskih temperatura.
Gredica treba biti rahla, vlažna i pripremljena. Sjeme se sije na dubinu od 1 do 3 cm. Možete staviti dvije do tri sjemenke zajedno, a kad biljčice niknu i ojačaju, ostavi se najjača.
Nakon sjetve tlo treba lagano zaliti, ali ne jakim mlazom da sjeme ne ode preduboko u zemlju. Ako su noći još hladne, mjesto sjetve može se prekriti agrotekstilom ili tankim slojem pokošene trave dok biljke ne niknu.
Razmak sadnje krastavaca
Razmak ovisi o vrsti krastavca. Kornišoni se sade gušće, na razmak od oko 30 do 40 cm između biljaka, jer imaju sitnije plodove i beru se mladi.
Salatni krastavci trebaju više prostora, pa ih je bolje saditi na razmak od oko 50 do 70 cm između biljaka. Između redova ostavite 80 do 100 cm, posebno ako krastavci rastu po tlu. Savjetujemo da ih uzgajate uz mrežu jer će zauzeti manje mjesta, plodovi će biti čišći, a biljke prozračnije. Dobra prozračnost jako je važna jer pomaže u sprječavanju razvoja pepelnice i plamenjače krastavca.
Malčiranje, zalijevanje i zaštita
Ispod krastavaca je dobro staviti malč od slame, sijena ili prosušene trave. Malč zadržava vlagu u tlu, smanjuje rast korova i sprječava da se plodovi prljaju zemljom.
Krastavce treba redovito zalijevati, najbolje uz korijen. Voda ne smije biti prehladna; najbolja je voda iz vrtne pumpe ili ona koja je malo odstajala i ugrijala se na vanjskoj temperaturi.
Najveći neprijatelji tek posađenih krastavaca su puževi. Mlade biljke treba redovito pregledavati, posebno nakon kiše i navečer, jer puževi mogu napraviti veliku štetu u jednoj noći.
Koje krastavce odabrati?
Najpoznatiji su mali kornišoni, koji se najčešće koriste za kiseljenje, i salatni krastavci, koji se jedu svježi. Postoje i neobičnije sorte, poput bijelih, okruglih ili dugih azijskih, koje su zanimljive ako u vrtu volite isprobati nešto drugačije. U našoj ponudi možete pronaći ekološko sjeme različitih sorti krastavaca, odaberite sortu koja najbolje odgovara vašem vrtu i načinu korištenja.
Uz dovoljno topline, vlage i malo pažnje u početku, krastavci će se brzo primiti i kasnije dati obilje svježih, hrskavih plodova u kojima ćete uživati cijelo ljeto. A ako urod bude bogat, naravno, bit će ih dovoljno i za zimnicu.
Galerija slika
