Kvalitetno sjeme je tek početak: što još treba biljkama za uspješan rast?
Kvalitetno sjeme je tek početak: što još treba biljkama za uspješan rast?
U maloj vrećici sjemena nalazi se puno potencijala — buduće sadnice, cvjetovi, plodovi i sav trud koji ćemo kasnije uložiti u vrt. Zato je važno odabrati kvalitetno sjeme visoke klijavosti, ali važno je znati i da sjeme samo po sebi nije uvijek garancija uspjeha.
Sjeme je živo. U idealnim (laboratorijskim) uvjetima, kvalitetno sjeme ima visoku klijavost, od 90 do 100% No da bi niknulo u vrtu ili teglama, mora imati odgovarajuće uvjete: odgovarajuću temperaturu, dovoljno vlage, kvalitetan supstrat, pravilnu dubinu sjetve i dovoljno svjetla nakon nicanja. Ako jedan od tih uvjeta nije ispunjen, rezultat može izostati — čak i kada je sjeme vrhunske kvalitete.
Nije svako sjeme za presadnice
Jedna od čestih grešaka je da se sve sjeme sije na isti način — najčešće u male plastenike, posudice ili kontejnere za presadnice. No takav uzgoj ne odgovara podjednako svakoj vrsti.
Blitva, salata, peršin, bosiljak, rukola, špinat, cikla i mrkva obično se siju direktno u vrt, ovisno o podneblju i vremenu sjetve. Njima najčešće nije potreban uzgoj iz presadnica, iako imamo dobra iskustva u vrtovima s puno puževa gdje mlade direktno posijane biljčice ne prežive pohod gladnih puževa golaća . Te biljke ne vole previše topline pa ih treba držati u sjeni ako ih uzgajate kao presadnice. U malim plastenicima i prozirnim posudama tijekom dana temperatura može biti previsoka, pa se sjeme doslovno može “skuhati”.
Ako nemate puževa u vrtu, slobodno ih sve sijte direktno na gredice.
Neke biljke trebaju puno više topline
Rajčice, paprike i patlidžani najčešće se uzgajaju iz presadnica, ali za klijanje trebaju ujednačenu i dovoljno visoku temperaturu. Kod njih nije dovoljno da u prostoru bude oko 18 °C. Za dobro i brže klijanje najčešće im treba oko 24 do 26 °C. Paprike su posebno osjetljive i često im treba tjedan do dva stabilne topline prije nego što niknu. Ako se rajčice, paprike i patlidžani drže vani u malom plasteniku, može se dogoditi da im danju bude dovoljno toplo, ali da im je noću prehladno. To značajno produžuje vrijeme nicanja ili može potpuno zaustaviti proces.
Nakon što biljke niknu, temperatura se može smanjiti na otprilike 20 do 22 °C. Tada im više nije potrebna tako visoka temperatura kao za samo nicanje, ali im je potrebno puno svjetla.
Bez dovoljno svjetla nema kvalitetnih presadnica
Još jedan čest problem kod malih plastenika je svjetlo. Iako se čini da plastika propušta dovoljno svjetla, u praksi to često nije tako, pogotovo ako su posude zatvorene, orošene ili smještene na mjestu koje nije dovoljno osvijetljeno. Svjetlo ne znači sunce! Na suncu je mladim biljkama prevruće i mogu dobiti ožegotine.
Kada biljke niknu, svjetlo postaje presudno. Ako ga nema dovoljno, presadnice se izdužuju, postaju tanke, blijede i slabe. Tada se često pomisli da “nešto nije bilo u redu sa sjemenom”, a zapravo su biljke niknule, ali nisu imale dobre uvjete za zdrav nastavak rasta.
Dubina sjetve je jako važna
Druga velika greška je preduboka sjetva. Jednostavno pravilo glasi: sjeme se sije na dubinu otprilike dva do tri puta veću od njegove veličine. To znači da sjeme veličine 1 mm ne ide na centimetar dubine, nego tek na 2 do 3 mm.
Samo veće sjeme, poput tikvica i krastavaca, ide dublje — najčešće do oko 1 cm. Većina sitnog sjemena sije se puno pliće.
Posebno su dobar primjer bosiljak i celer, te većina ljekovitog bilja te cvijeća sitnog sjemena. Takve biljke siju se na samu površinu jer im je za klijanje potrebno svjetlo. Ne pokriva se zemljom, samo se lagano pritisne uz površinu supstrata. Ako ih prekrijemo slojem zemlje, vrlo lako se može dogoditi da uopće ne niknu.
Zato je važno gledati veličinu sjemena, a ne sve sijati “od oka” na istu dubinu.
Previše vode i loš supstrat mogu uništiti sjeme
Za sjetvu je najbolje koristiti lagan, prozračan i sitan sjetveni supstrat. On ne smije biti pretežak ni prebogat hranjivima. Postoje posebni supstrati namijenjeni za sjetvu, a možete koristiti i one predviđene za ljekovito i začinsko bilje. Česta greška je korištenje zemlje za cvijeće ili univerzalnog supstrata za sadnju, ponekad čak pomiješanog sa zemljom iz vrta. Takva zemlja može biti pregruba, preteška i prebogata za tek proklijalo sjeme. Sjeme u početku ne treba puno hrane. Treba mu vlaga, zrak, toplina i lagan supstrat kroz koji mladi korjenčić može lako proći. Bogatiji supstrat koristi se kasnije, kada se biljke pikiraju ili presađuju u veće posude. Kod sjetve zemlja treba biti vlažna, ali ne mokra. Ljudi se često boje da će se sjeme osušiti, pa ga prečesto zalijevaju. No u previše mokrom supstratu sjeme može istrunuti prije nego što uopće stigne niknuti.
Previše vode, premalo svjetla i niska temperatura vrlo su loša kombinacija. U takvim uvjetima sjeme lako propadne.
Neuspjela sjetva ne znači automatski loše sjeme
Lokvina sjeme dolazi s eko certifikatom, svježe je i kvalitetno. Na svakoj vrećici nalazi se podatak o roku upotrebe sjemena, te o postotku klijavosti pri pakiranju. Unatoč tome, ne možemo uvijek garantirati uspjeh. Na nicanje utječu temperatura, vlaga, dubina sjetve, supstrat, svjetlo, vrijeme sjetve, način čuvanja sjemena nakon kupnje i mnogi drugi uvjeti.
Sjetva je proces učenja. I iskusnim vrtlarima se dogodi da nešto ne nikne kako su očekivali. Razlika je u tome što s vremenom naučimo prepoznati što je pošlo po krivu i prilagoditi uvjete.
Kako povećati šansu za uspješnu sjetvu?
Prije sjetve uvijek pogledajte upute na pakiranju ili u opisu biljaka u našem web shopu. Obratite pažnju na preporučeno vrijeme sjetve, dubinu sjetve i način uzgoja. Kvalitetno sjeme je odličan početak, ali pravi uspjeh dolazi tek kada mu pružimo uvjete koji su mu potrebni za nicanje i zdrav rast.
Ako niste sigurni kako posijati određenu biljku, uvijek nam se možete javiti prije sjetve. Radije ćemo pomoći savjetom na vrijeme, nego da se kasnije razočarate jer sjeme nije imalo dobre uvjete za nicanje.
Vrtlarenje je iskustvo, promatranje i učenje. Sjeme nosi veliki potencijal, a naš je zadatak dati mu dobar početak.
