Parazit vilina kosica
Parazit vilina kosica
Prilikom prošlotjednog posjeta polju na krumpiru nas je dočekalo iznenađenje, tanke niti isprepletene oko stabljike, bez korijena i bez listova. O čemu se radi?
Vilina kosica parazitira na krumpiru
Riječ je o parazitskoj cvjetnici iz roda Cuscuta sp., vilina kosica. U narodu poznata i kao vlas, kokotica, vlasulja, predence, pripuzica i dr.
Vilina kosica je najrasprostranjenija parazitska biljka, lako se prepoznaje po tankim i nitastim stabljikama žutosmeđe ili žutocrvene boje. Stabljike su bez lišća i obavijaju se oko biljaka domaćina, koje u potpunosti zapletu, što je i karakterističan izgled napada.
Cvjeta od svibnja do kolovoza. Cvjetovi su bijeli, gusti i na njima nastaju tobolci s golemim brojem sjemenki. Sjemenke imaju veliku vitalnost i zadržavaju klijavost u tlu i dulje od 10 godina. Duga sposobnost klijavosti predstavlja najveću opasnost ove parazitske biljke. Sjemenke kliju tek kada dođu u dodir s korijenom odgovarajuće biljke domaćina, a zatim se klicom priljubljuju uz biljku i stvaraju haustorije (stanice sisaljke) pomoću kojih se probijaju u staničje biljaka domaćina odakle crpe vodu i hranjive tvari. Napadnuta biljka slabi i zaostaje u razvoju zbog čega dolazi do smanjenja prinosa.
Nakon što ostvari kontakt s biljkom domaćinom vilina kosica počinje intenzivno rasti i tada se lako primjećuje. Širi se u tijeku vegetacije vegetativno (dijelovima stabljike), ali je glavni način širenja putem sjemena, koje se prenosi zajedno sa sjemenom biljaka domaćina.
Najzastupljenije su sitnozrna vilina kosica (Cuscuta trifoli) i krupnozrna (Cuscuta campestris). Najznačajnije razlike su što se sitnozrna vilina kosica veže za donji dio stabljike biljke domaćina i korijenov vrat, tanjeg je stabla i formira gust i debeo pokrivač, dok se druga veže za gornji dio stabljike biljke domaćina, ima snažnije stablo i rjeđi pokrivač.
Vilina kosica parazitira na mnogim biljnim vrstama, najčešće u lucerni i djetelini, a sve češće se javlja i u šećernoj repi, krumpiru, paprici, paradajzu, krastavcima…
Vrlo ju je teško iskorijeniti ako se useli u unutrašnjost parcele stoga je vrlo važno da se uništava i na nepoljoprivrednim zemljištima odakle se uglavnom i širi. Od ostalih preventivnih mjera, važna je sjetva nezaraženog sjemena, plodored, duboka obrada tla, priprema tla znatno prije uzgoja tako da se vilina kosica isprovocira da nikne, a zatim se sve mehanički uništi, korištenje organskih gnojiva samo od životinja koje se nisu hranile biljkama na kojima je primijećeno prisustvo viline kosice i redoviti pregledi polja.
Od direktnih mjera borbe protiv viline kosice, a ekološki prihvatljivih, provodi se spaljivanje mjesta ili žarišta na kojima se javlja. Na manjim površinama mogu se spaliti brenerom ili se zahvaćeno područje pokrije slamom i sve zajedno zapali.
Imate li i Vi u svojim vrtovima i poljima probleme s ovom parazitskom biljkom i na koje načine se borite protiv nje? Vaša iskustva slobodno podijelite s nama, pišite nam na info@lokvina.hr.
Ekološka poljoprivreda - Sve