Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu je objavljen u Narodnim novinama broj 29/2018, a službeno je stupio na snagu 5. travnja 2018.
Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu jasno se definiraju pravila za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti, prava i obveze nositelja i članova OPG-a, uvjeti za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva te se utvrđuju nadležna tijela za nadzor i primjenu zakona.
Definiran je veći broj pojmova bitnih za njegovu primjenu; obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, djelatnost poljoprivrede, pomoćne djelatnosti u poljoprivredi, dopunske djelatnosti, zemljište, stoka, obiteljsko kućanstvo, nositelj OPG-a.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo - OPG, je organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva poljoprivrednika koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. Djelatnosti poljoprivrede obuhvaćaju bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti.
Nadležno tijelo za provedbu Zakona je Ministarstvo poljoprivrede, a tijelo za provedbu je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona vrše poljoprivredni inspektori.
Agencija za plaćanje vodi Upisnik OPG-ova kao javnu službenu evidenciju u elektroničkom obliku i obavlja druge administrativne te upravne poslove radi evidentiranja podataka o OPG-u. Time će se konačno dobiti cjelovita baza podataka o proizvođačima i njihovim proizvodima koje će tržiti izravno ili nakon prerade. Znat će se tko šta proizvodi i koje količine može ponuditi tržištu, a potrošači će znati porijeklo hrane.
Upis u Upisnik je obavezan za fizičke osobe koje zbog samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede imaju ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 EUR i/ili koje su po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit sukladno posebnim propisima, a odlučile su se za organizacijski oblik OPG-a.
Fizičke osobe koje nemaju obavezu upisa u Upisnik OPG-ova (ekonomska vrijednost manja od 3000 EUR), mogu se organizirati u oblik OPG-a, a ako to ne žele, upisuju se u Upisnik poljoprivrednika sukladno Zakonu o poljoprivredi.
Obavljanje djelatnosti u obliku OPG-a mora trajati najmanje jednu kalendarsku godinu, status OPG-a se ne može stjecati radi sezonskog obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
OPG je dužan u Upisnik upisati vlastite i/ili unajmljene proizvodne resurse kojima raspolažu nositelj i/ili članovi OPG-a.
Ovisno o dopunskim djelatnostima (proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, proizvodnja neprehrambenih proizvoda i predmeta opće upotrebe, pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga ili pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti na OPG-u) pri upisu u Upisnik OPG-ova odabire se status;
- OPG za proizvodnju,
- OPG za proizvodnju i preradu,
- OPG za proizvodnju i usluge,
- OPG za proizvodnju, preradu i usluge.
Nositelj OPG-a može biti punoljetna i poslovno sposobna osoba, član OPG-a koji se kao odgovorna osoba vodi u Upisniku OPG-ova. Nositelj OPG-a može biti član i nositelj u samo jednom OPG-u.
Ako nositelj OPG-a nema članove obiteljskog poljoprivrednog kućanstva i jedini je član poljoprivrednog gospodarstva, može prilikom upisa u Upisnik odrediti privremenog nositelja za slučaj gubitka radne sposobnosti ili neki drugi nesretni slučaj.
Dvije ili više fizičkih osoba koje su obiteljski povezane, a ne žive u istom obiteljskom kućanstvu radi učinkovitijeg obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede mogu osnovati zajednički OPG.
Gospodarsku djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti na OPG-u može obavljati nositelj OPG-a samostalno i kao poslodavac. Radom na OPG-u, njegovi članovi i radnici mogu ostvarivati prava i obveze iz radnog odnosa ako ta prava ne ostvaruju po drugoj osnovi.
Nositelj OPG-a kao poslodavac može s radnikom sklapati ugovor i o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sukladno posebnom propisu kojim se uređuje poticanje zapošljavanja.
Nositelju OPG-a u obavljanju svih poslova gospodarske djelatnosti poljoprivrede, pomoćnih i dopunskih djelatnosti OPG-a mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa, a sezonski mogu pomagati i članovi šire obitelji.
Poljoprivredne proizvode koji su proizvedeni na OPG-u mogu prodavati nositelj, članovi i radnici na gospodarstvu. Prodaju se prodajom na veliko fizičkim i pravnim osobama, izravnom prodajom maloprodajnim objektima, izravnom prodajom na štandovima, putem oglasa u medijima, putem automata, prodajom na kiosku OPG-a, prodajom na sajmovima, izložbama i sl.
OPG nije dužan isticati početak i kraj radnog vremena. Nositelj OPG-a je dužan voditi evidenciju o proizvodnji i prodaji proizvoda i pruženim uslugama i o tome izvještavati Agenciju za plaćanje.
Za obveze koje nastaju u obavljanju gospodarske djelatnosti poljoprivrede odgovara nositelj OPG-a cjelokupnom svojom imovinom, ali se ovrha protiv nositelja OPG-a ne može provesti na dijelu poljoprivrednih resursa upisanih u Upisnik OPG-ova koji su nužni za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti poljoprivrede ako mu je ta djelatnost glavni izvor sredstava za život, te u onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti ovrha kad ne bi obavljao gospodarske djelatnosti poljoprivrede.
Ovrha se ne može provesti ni na nekretnini koja je u vlasništvu nositelja OPG-a i članova OPG-a, a u kojoj isti stanuju u opsegu nužnom za zadovoljavanje njihovih osnovnih stambenih potreba.
OPG može prestati djelovati odjavom po odluci nositelja OPG-a ili odjavom zbog propasti resursa OPG-a. Odjava, kao i svaka druga promjena (novi nositelj, promjena članova, promjena sjedišta i sl.) prijavljuju se Agenciji za plaćanje koja je dužna ažurirati podatke.
Donošenje Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu bilo je nužno jer do sada nije bilo zakona koji bi na jednom mjestu regulirao prava i obveze OPG-a, a OPG nije bio prepoznatljiv i prihvaćen organizacijski i poduzetnički subjekt.
Zakon o obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu trebao bi dati dobre temelje za buduće poslovanje, unaprijediti i povećati konkurentnost OPG-ova, pridonijeti očuvanju prirodnih poljoprivrednih resursa, omogućiti jednostavniji pristup potporama iz EU fondova i bankarskim kreditima te motivirati mlade na ostanak u poljoprivredi .