Broj ekoloških proizvođača u padu
Broj ekoloških proizvođača u padu
Proizvođači ekoloških proizvoda upozoravaju na zabrinjavajući trend: proizvodnja opada, a zbog administracije i nedostatka adekvatne potpore situacija je sve teža. Na nedavnoj skupštini Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP), proizvođači su upozorili da će bez temeljite revizije sustava potpora, ostvarenje ciljeva u povećanju ekološke proizvodnje biti izuzetno teško i izazovno.
Nedostatak resursa i znanja
U posljednjih nekoliko godina nagli porast broja eko-proizvođača bio je potaknut mogućnošću dobivanja dodatnih bodova na projektima koje financira Europska unija. Mnogi nisu uspjeli dobiti potporu kroz projekte, što je rezulitralo masovnim povlačenjem iz sustava eko proizvodnje.
Uz izazove nedostatka financijskih sredstava, mnogi se eko-proizvođači također suočavaju s nedostatkom potrebnog znanja za kvalitetnu ekološku proizvodnju. U ekološkoj proizvodnji prinosi nisu automatski manji, kako se često misli, no nedostatak edukacije i pristupa stručnim resursima može rezultirati nižim prinosima i manje konkurentnom proizvodnjom.
Administrativni izazovi
Veliki problem u ekološkoj proizvodnji predstavlja i administracija. Prije nekoliko godina za sve potrebne formalnosti trebalo je izdvojiti samo sat-dva tjedno, a danas je toliko vremena potrebno svakodnevno. Administrativne prepreke i papirologija posebno su problematični za starije proizvođače, a u Hrvatskoj je prosječna dob proizvođača daleko iznad pedesete. Dodatna podrška bi pomogla da svi proizvođači imaju pristup potrebnom znanju kako bi uspješno upravljali ekološkom proizvodnjom.
Izazovi u plasmanu proizvoda
Još jedan razlog smanjenja broja ekoloških proizvođača je nedostatak znanja za plasman proizvoda na tržište. Proizvođači ne znaju istražiti tržište i ne snalaze se s ponudom preko web shopova i kroz lance eko trgovina. Kupci često nisu dovoljno upoznati s konceptom CSA (community supported agriculture) koje su u Hrvatskoj poznate kao grupe solidarne razmjene pa se nisu spremni obvezati da proizvode plate proizvođaču unaprijed, kada im je potreban novac za nabavku repromaterijala. Osim toga, često se događa da tijekom ljeta potrošači ne kupuju proizvode jer imaju vlastite vrtove, a proizvođačima ostaju viškovi jer su u proljeće posijali sve što su grupe kupaca tražile.
Kupnjom lokalno proizvedene ekološke hrane direktno od proizvođača, osigurava se podrška modelima proizvodnje koji promiču održivost i čuvaju okoliš i zato je stalna podrška kupaca ključna za opstanak ekoloških proizvođača.
Nezadovoljstvo proizvođača ekoloških proizvoda
"Nema poljoprivrednika - nema hrane!" - poručuju proizvođači koji ovih dana prosvjeduju diljem Europe. Dok se u ostatku Europe naglašava važnost održive i ekološke poljoprivrede, Hrvatska zaostaje u ostvarivanju tih ciljeva, upozoravaju iz HSEP-a.
Podaci s Agroneta pokazuju da je u 2023. godini zabilježen pad od 1.046 hektara u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje poticaja za ekološku proizvodnju u novom programskom razdoblju, zajedno sa sve lošijim životnim standardom građana i nepredvidljivim vremenskim uvjetima, dodatno su otežali situaciju, ističu iz HSEP-a.
Nedostatak usklađenosti između izračuna potpora i stvarnog stanja na terenu dodatno pogoršava situaciju. Dok se bilježi neznatan rast u pojedinim sektorima, većina proizvodnje bilježi smanjenje. Proizvođači su već ranije komunicirali s Ministarstvom poljoprivrede ističući da izračuni potpora nisu realni te da nije uzeto u obzir stvarno stanje na terenu.
Unatoč postavljenim ciljevima Europske unije, Hrvatska zaostaje u ostvarivanju tih ciljeva. Dok EU cilja na 25% površina pod ekološkom proizvodnjom do 2030. godine, Hrvatska je postavila znatno skromniji cilj od 140.000 hektara, što čini samo 12,5% ukupne poljoprivredne površine.
Napori pojedinih lokalnih vlasti, inicijative poput uvođenja ekološke hrane u vrtićke i školske kuhinje, bolnice, organiziranja eko tržnica i podrške distribuciji lokalnih proizvoda pokazuju da je napredak moguć. Međutim, nedostatak proizvođača i smanjenje površina pod ekološkim uzgojem predstavljaju ozbiljan izazov za njihovu provedbu.
Zdravi, ekološki i lokalno proizvedeni proizvodi trebali bi biti dostupni svima. Za osnaživanje ekološke proizvodnje potrebna je bolja organizacija tržišta - proizvođača i kupaca. Važno se educirati, ulagati u promociju domaće proizvodnje, razvijati kratke lance opskrbe, a sve to nemoguće je bez napora i suradnje samih proizvođača, kupaca iz lokalne zajednice, te potpornih tijela na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.