KAPARI Capparis spinosa

PAKIRANJE – 50 sjemenki

Capparis spinosa

Tropska i suptropska biljka, koja raste kao grm. Stabljika je drvena sa mnogobrojnim granama koje vise, a duge su i do 2 m. Mladi izbojci i plodovi mogu se konzumirati kao povrće, a ukiseljeni ili usoljeni cvjetni pupovi upotrebljavaju se kao začin u kulinarstvu. Cvjetni pupovi imaju oštar, pikantan okus koji se može usporediti s okusom senfa ili crnog papra. Koriste se u jelima kao što su tjestenina, umaci, pizza, riba, meso i salata. Mnogi drevni zapisi svjedoče o medicinskoj upotrebi kapare. Tradicionalno se koristi kod anemije, za ublažavanje artritisa i gihta, kao lijek protiv nadutosti, kao stimulator funkcije jetre, a smatra se da dobro djeluje na bubrege. Pomaže u liječenju hemoroida, proširenih vena i hemofilije, te smanjuje razinu kolesterola. Može se uzgajati u loncima/teglama i pogodni su za uzgoj na balkonima i terasama.

* veća pakiranja na upit

Opširnije

Imate pitanja? Pošaljite upit za proizvod

3,98 €

Pakiranje

Proizvod trenutno nije dostupan

Pošaljite upit

Košarica

Opis
Poveznice

Lat. Capparis spinosa

VRIJEME SJETVE: ožujak – svibanj

DUBINA SJETVE: 0,5 – 1 cm

NICANJE: 20 – 26°C, 45 do 80 dana

RAZMAK: 80 x 80 cm

Višegodišnja listopadna biljka iz porodice kaparovki (Capparidaceae). Razmnožava se izravnom sjetvom, presadnicama ili reznicama. Kod nas raste samoniklo na zaklonjenim mjestima po zidinama i ruševinama, te između kamenih stijena na našim otocima srednje i južne Dalmacije. U kontinentalnim dijelovima uzgaja se u loncima/teglama, ali zimi ju treba zaštititi od hladnoće. Cvate na jednogodišnjim mladicama od svibnja do kolovoza. Voli mjesta izložena suncu, zaštićena od jakih vjetrova. Voli lagana rastresita do srednje teška tla, bogata skeletom. Podnosi i viši sadržaj aktivnog vapna te posolicu i slana tla. Na vlažnim tlima stradaju od gljivičnih oboljenja. Može uspijevati i na temperaturama višim od 40°C, ali je osjetljiv na niske temperature.

Sjeme vrlo teško klija i klijanci su jako osjetljivi, pa treba paziti prilikom presađivanja da se korijen što manje uznemirava. Pri sjetvi najveći problem predstavlja niski postotak klijavosti zbog dormantnosti sjemena koja je rezultat nepropusne sjemene ovojnice i sluzi koja se stvara kada sjeme dođe u kontakt s vodom, što onemogućava dovod kisika embriju. Da bi sjeme moglo proklijati, potrebno ga je stratificirati ili skarificirati, kako bi se oštetila tvrda sjemena ovojnica. Stratifikacija je izlaganje sjemena niskim ili visokim temperaturama tijekom određenogvremenskog razdoblja. Skarifikacija je postupak oštećenja vanjske ovojnice sjemena pomoći oštrog pijeska, brusnog papira ili nekog drugog oštrog predmeta. Prilikom skarifikacije potrebno je pripaziti da se ne ošteti embrij i endosperm već samo sjemena ljuska.se sjemenke moče u toploj vodi

Berba počinje krajem svibnja ili lipnja, a obavlja se svaka 2 do 3 dana. Cvjetni pupoljci se beru dok su potpuno zatvoreni. Počinje obilato rađati u petoj godini, a grmovi uz dobru njegu, mogu trajati 30 do 40 godina. Rezidba se obavlja dva put godišnje. Jednom u jesen i jednom početkom proljeća, kada se grane potpuno odrežu.

BROJ SJEMENKI PO GRAMU – 150

BROJ SJEMENKI U MAXI PAKIRANJU – 50