Salata CATALOGNA
Lat. Lactuca sativa var. crispa
VRIJEME SJETVE: siječanj – listopad
DUBINA SJETVE: 0,5 – 1 cm
NICANJE: min. temp. 5°C, optimalna temp. 18 – 20°C
PRESADNJA: veljača – studeni
RAZMAK: 20 x 30 cm
BERBA: ožujak – prosinac
Jednogodišnja zeljasta biljka, pripada porodici glavočika (Asteraceae). Ima velik broj kultiviranih sorata. Zahtijeva sunčan položaj, uspijeva na plodnom i rastresitom zemljištu, bogatom organskim tvarima. Sijemo u više navrata, sjeme obično ne klija dobro pri visokim temperaturama. Najbolje raste u mješovitom usjevu, bilo gdje na praznom prostoru u vrtu.
Imamo razne tipove salata (Lactuca sativa); rimska ili dugolisna salata (romaine) (Lactuca sativa var. romana) oblikuje izdužene glavice, listovi su zeleni, žutozeleni, tamnozeleni, dosta hrskavi, lisnate salate (Lactuca sativa var. crispa) imaju samo rahle lisne rozete, najčešće izduženih listova zelene, žuto–zelene ili smeđe–crvene boje i salate glavatice (Lactuca sativa var. capitata) koje formiraju čvrste glavice preklapanjem vanjskih listova dok unutarnji nastavljaju rasti tako zaštićeni od čega postanu žuti i blagog okusa. Salate glavatice dijele se na; kristalke (iceberg) rubovi listova jače su nazubljeni, puterice (maslenke) nježnih listova i ravnog lisnog obruba, batavija koja je također tip glavatice po karakteristikama je između maslenke i kristalke, bliža kristalki, listovi su manje naborani, rubovi manje nazubljeni a glavice su nešto manje i rahlije od kristalki.
Može podnijeti dugotrajni uzgoj na istoj površini, poželjna ipak barem jedna predkultura iz druge porodice. U zaštićenim prostorima može se sijati i brati cijele godine. Zbog kratke vegetacije moguće je uzgojiti 2 do 3 usjeva godišnje, a često se uzgaja i kao međukultura. Dobri susjedi su krastavci, grah, grašak, kopar, rotkva, cikla, korabice, rajčica, špinat, luk, češnjak, mrkva.
PAKIRANJE – 0,8 g