Usvojena Uredba o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda
Usvojena Uredba o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda
Europski je parlament na svojoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda kojom su znatno poboljšana pravila uvoza i izvoza te pravila za certifikaciju i kontrolu ekoloških proizvoda.
Tržište ekoloških proizvoda u EU-u vrijedno je oko 30,7 milijardi EUR, sa godišnjim rastom od 12%. Površina zemljišta za ekološku poljoprivredu predstavlja oko 6,7 % kompletnog poljoprivrednog područja, a razliku između potražnje i potrošnje EU pokriva uvozom koji je u porastu.
Mnogi propisi koji su trenutačno na snazi stariji su od 20 godina i s obzirom na velike promjene koje su se dogodile u sektoru ekološke poljoprivrede, potrebno ih je ažurirati. Razvoj ekološke proizvodnje jedan je od prioritetnih ciljeva Europske unije, a novim jednostavnijim i usklađenijim propisima trebalo bi se pridonijeti još bržem rastu ekološke poljoprivrede.
Ciljevi nove Uredbe su nadjačati regulativne i neregulativne prepreke za ekološku poljoprivredu u EU, povećati povjerenje potrošača, urediti nedostatke i uskladiti sustave kontrola i trgovinski režim. Također se želi izbjeći nepošteno tržišno natjecanje između proizvođača te odgovoriti na rizike povezane s funkcioniranjem unutarnjeg tržišta.
Novom Uredbom uvodi se stroži sustav kontrole na poljoprivrednim gospodarstvima, a smanjuju se birokratske zapreke za poljoprivrednike.
Provodit će se barem jedna kontrola godišnje, a proizvođača koji tri uzastopne godine na kontrolama nema neispravnosti, nacionalna tijela mogu odlučiti kontrolirati svake druge godine. Kako bi se izbjegle prevare, stroge kontrole zasnovane na procjeni rizika biti će provedene kroz cijeli opskrbni lanac i neće se najavljivati.
Kontrole se postrožuju i u dijelu povećanja odgovornosti proizvođača koji je dužan osigurati sve uvjete da njegova ekološka roba ne dođe u doticaj s vanjskim izvorom kontaminacije (susjedna polja, skladištenje, pakovanje i sl.).
Mali će poljoprivrednici sada moći odabrati skupno certificiranje čime će im se smanjiti trošak certifikacije i olakšati ulazak u program ekološke proizvodnje.
Paralelna (konvencionalna i ekološka) proizvodnja na jednom imanju se dozvoljava i u novoj Uredbi, ali evidencije o korištenju gnojiva, zaštitnih sredstava, pomoćnih sredstava, ambalaže kao i skladišni prostor moraju biti jasno vođeni posebno za ekološki dio, a posebno za konvencionalni dio proizvodnje.
Pitanje rezidua pesticida dogovoreno je kompromisom kojim se omogućuje državama članicama da u potpunosti zabrane tragove pesticida u ekološkim proizvodima ili pak da postave granične vrijednosti.
Eventualne tvrdnje da ekološki proizvodi sadržavaju neodobrene pesticide nacionalna nadležna tijela dužna su provjeriti, a za pokretanje formalnog istražnog postupka takve tvrdnje moraju biti jasno obrazložene.
Komisija će provesti reviziju 2024. godine i na temelju analiza nacionalnih propisa i praksi koji se odnose na dozvoljene tragove pesticida procijeniti koje je korake potrebno poduzeti za konačno rješavanje problema.
Kad je u pitanju poboljšanje dostupnosti sjemena i biljnog reprodukcijskog materijala za ekološku proizvodnju dogovorene su fleksibilnosti i prijelazno razdoblje do 2035. godine koje idu na ruku hrvatskim proizvođačima. Nove će se mogućnosti stvoriti otvaranjem novih tržišta ekološkog sjemena i drugog biljnog reprodukcijskog materijala s visokim stupnjem genetske bioraznolikosti (heterogeni biljni materijal). Time će se osim biološke raznolikosti potaknuti i inovacije, a poboljšat će se otpornost na nametnike, bolesti i postići bolja prilagodba lokalnim uvjetima.
Nakon 2035. godine više se neće moći izdavati nikakva izuzeća za ne-ekološki reprodukcijski materijal, već će se morati isključivo koristiti ekološki biljni reprodukcijski materijal.
Novim propisima u obzir se uzima potreba za fleksibilnošću - biti će dopušteni valjano opravdani iznimni slučajevi, primjerice privremena zamjena ekološkog sastojka ne-ekološkim u slučaju ograničenih zaliha – ali za razliku od starih pravila, sada će to biti vremenski ograničeno, redovito ocjenjivano i, prema potrebi, primijenjeno na sve proizvođače s ciljem poštenog odnosa prema svima.
Male maloprodajne trgovine koje prodaju samo prepakirane ekološke proizvode izuzete su od obveze certificiranja jer predstavljaju relativno nizak rizik od nesukladnosti s pravilima ekološke proizvodnje, ali i dalje podliježu službenim kontrolama radi provjere sukladnosti s pravilima kojima su uređeni ekološka proizvodnja i označivanje ekoloških proizvoda.
Budući da se ekološka biljna proizvodnja temelji na hranidbi bilja u prvom redu kroz ekosustav tla, bilje bi se trebalo proizvoditi na i u živom tlu koje je u vezi s podzemnim slojem i temeljnom stijenom. Hidroponska proizvodnja nije dopuštena, kao ni uzgoj bilja u posudama, vrećama ili gredicama u kojima korijenje nije u dodiru sa živim tlom . Dopuštene su samo određene uzgojne prakse koje nisu povezane s tlom, npr. proizvodnja klica, uzgoj presadnica u posudama za daljnje presađivanje, proizvodnja ukrasnog i začinskog bilja koje se u posudama prodaju potrošačima.
Uzgoj usjeva u odijeljenim gredicama ostaje dopušten samo za ona područja u Danskoj, Finskoj i Švedskoj koja su certificirana kao ekološka proizvodnja prije 28. lipnja 2017, ali će i ta iznimka biti ukinuta nakon 10 godina.
Stroži sustav kontrole se odnosi na ujednačavanje svih EU članica koje bi trebale uskladiti svoja pravila kako bi se osigurao jedinstveni EU sustav kvalitete i standarda ekoloških proizvoda. Pravila stručne kontrole ovlaštenih kontrolnih tijela postaju istovjetna s pravilima službenih kontrola za hranu koju provode službeni inspektori.
Osim ekoloških proizvoda EU-a, novom Uredbom obuhvaćeni su i proizvodi koji se u EU uvoze iz trećih zemalja. Proizvođači iz trećih zemalja moraju biti u skladu s istim propisima kao i proizvođači u EU.
Logo za ekološku proizvodnju biti će garancija jednake kvalitete ekoloških proizvoda u cijeloj Europi i jamčit će potrošačima da je doista riječ o proizvodima proizvedenim prema strogim standardima za ekološku poljoprivredu.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u Republici Hrvatskoj je 2016. godine površina pod ekološkim nadzorom iznosila 93.814 ha što je 6,07 % ukupne poljoprivredne površine. No unatoč tome što po površinama pod ekološkim nadzorom ne zaostajemo za Europskom unijom, to ne znači da imamo i toliki udio ekoloških proizvoda na policama, niti da su cijene prihvatljive svim građanima.
Hrvatske ekološke proizvođače najviše muče nedostupnost i cijena ekološkog repromaterijala, položaj na tržištu ugrožen „domaćim“ proizvodima bez eko-certifikata, te izostanak odgovarajućih potpora za povećanje ekonomičnosti eko proizvodnje. Što će donijeti Nova uredba teško je reći, nadamo se da će pomoći održivom razvoju i ostanku mladih na selu i što skorijem donošenju novog Akcijskog plana koji će osigurati našim ekološkim proizvođačima bolje uvjete na tržištu.
Uredba stupa na snagu u siječnju 2021. čime će se proizvođačima, kontrolnim tijelima i poslovnim subjektima dati dovoljno vremena za prilagodbu novim propisima.