Stanje ekološke poljoprivrede u RH

Objavljeno: 28. 11. 2013.
Stanje ekološke poljoprivrede u RH

Ekološka poljoprivreda u zadnjih nekoliko godina doživljava sve veći procvat širom svijeta. Zbog sve izraženijih negativnih aspekata kapitalno intenzivne klasične poljoprivrede u vidu negativnih ekoloških, gospodarskih i socijalnih posljedica uzrokovanih masovnom proizvodnjom te specijalizacijom i standardizacijom proizvoda, pojačano je zanimanje za alternativne pristupe poljoprivrednoj proizvodnji, posebno ekološkoj. Ovaj se porast, kako u svijetu tako i u RH, očituje u povećanju broja proizvođača ekoloških proizvoda ali i površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u  Hrvatskoj je 2012. godine bilo registrirano 1.528 ekoloških poljoprivrednih proizvođača, dok  je u 2013. godini taj broj porastao na 1.864 proizvođača. Također prema dostupnim podacima 2012. godine je 31.903,59 ha bilo pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, odnosno 2,45% od ukupnog korištenog poljoprivrednog zemljišta, dok podaci za 2013. godinu bilježe porast prema kojem je pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom 32.000 ha odnosno 2.9% od ukupnog korištenog poljoprivrednog zemljišta. Prema broju registriranih ekoloških proizvođača u 2012. godini predvodila je Osječko-baranjska županija sa 291 ekoloških proizvođača upisanih u Upisniku proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a slijedile su je Sisačko-moslavačka županija (155), Brodsko-posavska (106),  Zagrebačka (100), dok je Ličko-senjska županija s najmanjim brojem ekoloških proizvođača, samo njih 16.

Prema podacima za biljnu proizvodnju 2012. godine u strukturi poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom prevladavale su oranice s 17. 815,36 ha, potom voćnjaci s 2.850,67 ha, nakon čega slijede nasadi ljekovitog bilja s površinom od 1.159,03 ha. Ekološki nasadi maslina prostiru se na površini od  860,20 ha, livade i pašnjaci na 7634,66 ha, vinogradi na 633,96 ha, dok su najmanje površine zabilježene za ekološki uzgoj povrća (samo 160,09 ha) te šume, odnosno neobrađeno zemljište korišteno za pčelinju pašu, samoniklo bilje i šumske plodine (69,33 ha). Što se tiče stanja biljne proizvodnje po županijama, prema površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom prednjači Osječko- baranjska županija (7608,04 ha), nakon čega slijede Virovitičko-podravska (3975,89 ha)  i Sisačko-moslavačka županija (3324,77 ha), dok najmanja površina s eko proizvodnjom zabilježena u Krapinsko-zagorskoj županiji sa samo 86,99 ha.

Prema podacima za ekološku stočarsku proizvodnju 2012. godine najviše su se uzgajale ovce sa 17601 komada, nakon čega slijede goveda sa 5640  komada te pčele odnosno košnice sa 2462 komada. Ekološko stočarstvo također bilježi uzgoj peradi sa 1947 komada, koza sa 1477 komada te svinja sa 1361 komada, dok je ekološki uzgoj kunića najmanji sa samo 23 komada. Po županijama,  u ekološkom uzgoju goveda, svinja i ovaca  prednjačila je Osječko- baranjska županija (1436 komada goveda,  616 komada svinja, 4624 komada ovaca), dok je u ekološkom uzgoju koza prednjačila Zagrebačka županija sa 340 komada. U ekološkom uzgoju peradi  i kopitara najveći broj životinja je zabilježen u Sisačko-moslavačkoj  županiji (576 komada peradi te 144 komada kopitara).

Navedeni podaci ukazuju na kontinuiran porast ekološke poljoprivredne proizvodnje koji je  u skladu s donesenim „Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje  2011.-2016. godine“ čiji je osnovni cilj povećanje udjela površina pod ekološkom poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj do 2016. godine na 8%. No kako bi se to postiglo biti će potrebno poduzimanje niza mjera i akcija kojima bi se promovirao ekološki pristup poljoprivrednoj proizvodnji  kao pravilan odabir za društvo i za okoliš, te postojećim i novim ekološkim proizvođačima pružila podrška u svim segmentima njihove djelatnosti.

  Ekološka poljoprivreda - Sve