Pregled ishrane bilja

Pregled ishrane bilja

Biljkama je za život potrebna Sunčeva energija, voda te raznovrsna biljna hranjiva koja im omogućuju transformaciju neorganske tvari u organsku odnosno živu tvar. Na temelju istraživanja dokazano je da je za život biljaka neophodno 17 kemijskih elemenata koji se zajedno nazivaju neophodni ili esencijalni elementi. Ovisno o količini u kojima su potrebni biljkama dijele se na: makroelemente (C, O, H, N, P, K, S, Ca, Mg, Fe) i mikroelemente (B, Mn, Zn, Cu, Mo, Cl, Ni). Biljke potrebna hranjiva usvajaju u različitim kemijskim oblicima, kao neutralne nenabijene molekule, te kao ione (pozitivno nabijene katione i negativno nabijene anione). Obzirom da su biljna hranjiva podložna promjenama jer neprestano prelaze iz jednog kemijskog oblika u drugi, upravo će o tome i ovisiti njihova dostupnost biljkama.

Kako bi se uzgojem poljoprivrednih kultura ostvarili visoki prinosi visoke kvalitete, tijekom cijele njihove vegetacije potrebno im je osigurati povoljne uvjete za rast i razvoj, pa tako i dovoljnu količinu hranjiva. Upravo se zbog toga provodi i gnojidba, čija je osnovna svrha dodatak prirodnoj, često i nedostatnoj opskrbi hranjiva, zamjena hranjiva iznesenih iz tla prinosom ili izgubljenih na neki drugi način, te popravak tla kao supstrata ishrane bilja.

Prema važećem zakonu i pravilniku plodnost i biološka aktivnost tla održava se primjenom organskih gnojiva kao što su stajnjak ili kruti stajski gnoj, gnojovka ili polutekući stajski gnoj i gnojnica odnosno tekući stajski gnoj, kompost, vermikompost, guano i dr. Osim toga, plodnost tla se održava zelenom gnojidbom prilikom koje se zelena masa kosi i zaorava u tlo, te plodoredom koji se odnosi na prostornu i vremensku izmjenu usjeva na poljoprivrednim površinama.

U ekološkoj poljoprivredi vrlo važnu ulogu imaju mahunarke ili leguminoze koje predstavljaju osnovu za zelenu gnojidbu ili kod kreiranja plodoreda, a razlog tome je što većina vrsta mahunarki ima jedinstveno obilježje stvaranja simbiotskih odnosa s kvržičnim bakterijama iz rodova Rhizobium i Bradyrhizobium koji im daje sposobnost fiksacije atmosferskog dušika kojim se na taj način obogaćuje poljoprivredno tlo. Primjenom organskih gnojiva, u tlo se ne unose samo biljna hranjiva već i velike količine organske tvari koja će se razgradnjom prevesti u humusne tvari koja će postepeno oslobađati biljna hranjiva kroz duži vremenski period, ali i pozitivno utjecati na fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla, a s time i na njegovu plodnost.

Primjenom organskih gnojiva, biljkama se osigurava najprirodniji izvor hranjiva a onečišćenje okoliša smanjuje se na najmanju moguću mjeru. Naime, sama proizvodnja umjetnih gnojiva je izuzetno neekološki i vrlo često neekonomski postupak, a dugotrajna primjena umjetnih gnojiva dovela je do pada razine organske tvari i humusa u tlu, zakiseljavanja i zaslanjivanaja tla, te do akumulacije teških metala. Osim toga, proizvodnjom organskih gnojiva na vlastitom gospodarstvu zatvara se ciklus kruženja tvari i energije, što je uz očuvanja okoliša, jedno od osnovnih načela ekološke poljoprivredne proizvodnje.

  Ekološka poljoprivreda - Sve