Gnojidba u ekološkoj poljoprivredi

Objavljeno: 22. 11. 2013.
Gnojidba u ekološkoj poljoprivredi

U ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji se za gnojidbu uzgajanih kultura najčešće koriste različite vrste organskih gnojiva, ali i neke vrste mineralnih gnojiva koje su propisane važećim zakonom i pravilnikom.

Organska gnojiva u širem smislu obuhvaćaju raznovrsne smjese biljnih ostataka i/ili životinjskih izlučevina različitog stupnja razloženosti, čijim se unošenjem u tlo dodaju glavna biljnih hranjiva u različitim odnosima. Osnovne karakteristike organskih gnojiva su sljedeća: povećavaju sadržaj organske tvari u tlu, sadrže sva biljkama potrebna hranjiva, nakon unosa u tlo imaju produženo djelovanje jer prolaze kroz postupan proces razgradnje te je na taj način ujedno i smanjena mogućnost gubitaka hranjiva ispiranjem iz tla. Osim toga, organska gnojiva osim što hranjivima opskrbljuju biljne kulture, one predstavljaju i izvor hranjivih tvari za faunu i mikroorganizme tla koji su neophodni za prerađivanje organskih i humusnih tvari u tlu čime se zatvara ciklus kruženja tvari i energije u ekosustavu.

U organska gnojiva ubrajamo žetvene ostatke kao što su slama, kukuruzovina, ostaci suncokreta, uljane repice i drugih usjeva. Njihovo zaoravanje u tlo se u fertilizacijskom smislu smatra organskom gnojidbom.

Stajnjak odnosno kruti stajski gnoj je kruta smjesa različito razgrađenih čvrstih i tekućih izlučevina domaćih životinja i stelje (prostirke). Na njegov sastav utječe više različitih čimbenika kao što su vrsta domaćih životinja, vrsta i količina stelje, te način i uvjeti čuvanja i sazrijevanja stajskog gnoja. U ekološkoj poljoprivredi se ne preporuča upotreba svježeg stajnjaka, već poluzrelog (dozrijevanje 3-4 mjeseca) odnosno zrelog stajnjaka (dozrijevanje nakon 6-8 mjeseci). Prilikom gnojidbe se kruti stajski gnoj aplicira u količina od 20 t/ha na više, a nakon aplikacije, iz njega će se biljna hranjiva oslobađati postepeno u razdoblju od 3 do 4 godine što ovisi o vrsti tla: dinamika razgradnje na teškim tlima u razdoblju od 4 godine (40-30-20-10) dok je dinamika razgradnje na lakšim tlima u razdoblju od 3 godine 50-30-20.

Gnojovka ili polutekući stajski gnoj dobiva se u suvremenim stajama gdje se životinjski ekskrementi čuvaju bez primjene stelje, a njen sadržaj odnosno koncentracija pojedinih hranjiva ovisi o vrsti stoke, načinu hranidbe te načinu čuvanja.

Gnojnica ili tekući stajski gnoj čine tekuće izlučevine domaćih životinja koje stelja ne upije i koje se skupljaju odvojeno od krutog stajskog gnoja.

Komposti su organska gnojiva proizvedena kontroliranom oksidativnom mikorbiološkom razgradnjom različitih smjesa prvenstveno biljnih ostataka, ponekad pomiješanih sa stajskim gnojivima i životinjskim ostacima. Kompostirati se zapravo može sav materijal koji je biorazgradiv, a uvjeti koje se prilikom kompostiranja trebaju ispuniti su dovoljne količine kisika, povoljna vlažnost i pH kompostne hrpe. Proces kompostiranja nestabilnu kompostnu smjesu pretvara u visokokvalitetno stabilno organsko gnojivo, pri čemu dolazi do smanjenja volumena za oko 50%, povećanje gustoće te kapaciteta za vodu, a osim toga i povećanje udjela makro i mikro elemenata te snižavanja pH vrijednosti.

Vermikomposti (lumbripost ili biohumus) je organsko gnojivo ili supstrat za proizvodnju presadnica, koji se dobiva mikrobiološkom razgradnjom organske tvari djelovanjem kalifornijske gujavice (lat. Esenia feotida). U fertilizacijskom smislu nepovoljna svojstva svježe organske tvari se metaboličkom aktivnosti gujavice popravljaju, čime nastaje stabilno i kvalitetno organsko gnojivo bogato raznovrsnim biljnim hranjivima koje se je osim za gnojidbu vrlo povoljno za uzgoj presadnica različitih poljoprivrednih kultura.

Guano su zapravo nataloženi ekskrementi ptica, koje se preradom oblikuje u granule različitih veličina pa su i zbog toga vrlo pogodni za raspodjelu po poljoprivrednom tlu. Njegovom aplikacijom se tlo obogaćuje biljnim hranjivima, ali osim toga, on povoljno djeluje i na fizikalna svojstva tla te se zbog toga vrlo često koristi i kao kondicioner tla.

Zelenom gnojidbom, odnosno plitkim zaoravanjem zelene biljne mase u tlo ili malčiranjem, poljoprivredno tlo se obogaćuje organskom tvari koja ima višestruk učinak. Sjetvom određenih vrsta mahunarki ili leguminoza koje imaju sposobnost stvaranja simbiotskih odnosa s kvržičnim bakterijama a zbog toga i vezanje atmosferskog dušika kojim onda obogaćuju tlo. Osim toga, smanjuje se intenzitet erozije tla, te ispiranje hranjiva iz tla, te se intenziviraju mikrobiološki procesi u tlu.

Osim navedenih organskih gnojiva, u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji dopušteno je korištenje kompostirane ili fermentirane mješavine biljne tvari (proizvod koji se dobiva od mješavina biljne tvari koja je podvrgnuta kompostiranju ili anaerobnoj fermentaciji za dobivanje bioplina), proizvodi ili nusproizvodi životinjskog podrijetla (kao što su krvno brašno, koštano brašno, brašno od papaka ili rogova, mesno brašno, riblje brašno, brašno od perja, dlake, vuna krzno, dlaka i dr.), proizvodi i nusproizvodi biljnog podrijetla (kao što su ljuske i drugo ostaci koji nastali tokom prerade), morske alge i proizvodi od morskih algi.

Osim toga, dopuštena je upotreba sredstva kao što su meki mljeveni sirovi fosfati, aluminij kalcijev fosfat, kalijev sulfat, magnezijev sulfat, kalcijev sulfat, magnezij i kalcijev karbonat, natrijev klorid, sirova kalijeva sol, bazična šljaka, kameno brašno i gline te elementi u tragovima i dr.

Poveznice

aluminij kalcijev fosfatbazična šljakabiohumusgnojnicagnojovkaguanokalcijev sulfatkalijev sulfatkameno brašnokompostkruti stajski gnojlumbripostmagnezij i kalcijev karbonatmagnezijev sulfatmeki mljeveni sirovi fosfatinatrijev kloridpolutekući stajski gnojsirova kalijeva solstajnjaktekući stajski gnoj
  Ekološka poljoprivreda - Sve